Српски језички атеље
Српски језички атеље => Правопис => Транскрипција => : dan555 15. 04. 2011. у 22.14
-
Kako se transkribuje naziv potomaka ljudi iz Velsovog Vremeplova, Eloi (http://en.wikipedia.org/wiki/Eloi (http://en.wikipedia.org/wiki/Eloi))?
Da li može samo Eloi ili sa "j" Eloji?
I kako bi glasila jednina, Eloj?
Уредник: поправљен линк.
-
Мислим да би пре било Илој. Има ли негде ИПА записа?
-
Ne znam za IPA. Da li ih ima za likove iz romana?
Vremeplov je već prevođen ali nemam nijedan primerak da pogledam. [bonk]
-
Kmbrički rečnik izgovora:
E, ne mogu da kopipejstujem, pokzuje mi neka čudna slova. Uglavnom, treba Iloj.
-
Upravo pričam o ovome na četu SF tima i evo novog mišljenja:
Ako je Eloi poreklom iz hebrejsko/aramejskog gde znači Bog da li zbog toga može da se ostavi u originalu da bi se zadržala ta veza? Da li je to uopšte pravilno?
Dodatak, prevodilac i pisac Goran Skrobonja je u svom prevodu "Iliona" Dena Simonsa koristio Eloi.
-
Ja sam skapirala da je to englesko ime… Sad mi tek ništa :fsurprise: nije jasno..
-
Pa, jeste, Vels je očito pisao na engleskom, ali šta ako je "pozajmio" Eloi iz aramejskog? To je ideja članice SF tima. Nije da je Vels to negde rekao/napisao. (Gledamo stvari malo šire :))
-
Ја бих задржао транскрипцију јер се свеједно у подбелешци мора навести та веза са значењем ’бог’ (ако већ није негде успут у књизи разјашњено), па не видим оправдање да се задржава изворни запис. Као кад би због неке игре речи или нечег другог желео да задржиш шпанско име Jesus из енглеског текста уместо транскрипције Хезус, е да би то могло значити негде и ’Исус’. Ја бих то радије у подбелешку, као што рекох, него да остављам изворни запис.
-
Pa, jeste, Vels je očito pisao na engleskom, ali šta ako je "pozajmio" Eloi iz aramejskog? To je ideja članice SF tima. Nije da je Vels to negde rekao/napisao. (Gledamo stvari malo šire :))
Pa kakve veze to ima? Ako je i pozajmio, to se čita prema engleskom izgovoru, isto kao i strana prezimena u engleskom jeziku… Nego ima li neki film, serija gde se to ime spominje?
-
Snimljena su dva filma 1960. i 2002.
Pregledao sam onaj prvi i kažu Iloj, ako dobro čujem.
Isekao sam delić i stavio ga na tubu.
http://www.youtube.com/watch?v=eLIuK6lvwlo
Nadam se da Ameri ne izgovaraju drugačije od Engleza. [blb] :D
Hvala na odgovorima.
-
Budući da Eloi govore engleski (koji je nekako ostao razumljiv u godini 802,701 :-/), na prvi pogled se čini da bi trebalo transkribovati ovaj naziv sa engleskog. Sa druge strane, ako se tako zovu zbog Biblije, gubimo etimologiju u prevodu, a stvarno ne vidim razlog za bukvalno transkribovanje u ovom slučaju, pogotovu kad pomislimo na sva imena naroda koja nisu transkribovana (Nijemci, itd.).
-
Ček, ček.. Sad me je Stoundar zbunio. Imam neka pitanja:
1. Da li je to biblijsko ime, i ako jeste, kako glasi u Vukovom prevodu?
2. Da li je to ime nekog junaka?
3. Ako nije u kom kontekstu se spominje?
Ovo pitam, jer u slučaju da jeste biblijsko ime, i da se pominje taj određeni biblijski lik, svakako onda treba ići za prevodom koji je Vuk dao u svom prevodu Biblije. Ako je pak, ime nekog lika, onda će se ipak transkribovati, jer npr. i imena Jovan, Simeon, Marko, David i sl. jesu biblijska imena, ali ipak likove koji se u am. serijama pojavljuju s tim imenima, svakako nećemo tako nazivati, nego Džon, Sajmon, Mark, Dejvid itd…
EDIT: Videla sam na njiki šta je Eloi. Ok, ime naroda. Nekog iz budućnosti. Ne pominje se nigde Biblija. Što si, Stoundar, onda pomenuo Bibliju?
Sad sam opet pročitala celu temu. Dakle, ako sam ja to shvatila, to je armejska reč za boga koju je Vels uzeo i njome označio ime nekog imaginarnog naroda u budućnosti. Na armejskom je Eloi. Otkud znate da se na armejskom baš tako izgovara? Da li taj izmišljeni narod, u samoj priči, ima bilo kakve, ama i najmanje veze sa Armejcima? Ukoliko ima, imalo bi smisla ostaviti original (kakav god on bio, jer još uvek nismo sigurni da se to BAŠ tako čita tj. transkrivuje sa armejskog). Ja bih išla na sigurniju verziju i transkribovala sa engleskog.
-
Nije neposredno i nedvosmisleno biblijsko ime (kao, recimo, Mojsije u filmu Deset zapovijedi sa Charltonom Hestonom), ali se ipak čini da je Wells bio inspirisan Biblijom (http://siont.net/biblija/clanci/jv/book.php?pg=93). Ako je odabirom ovog imena htio nešto da kaže, bolje bi bilo da se prevede nego da se transkribuje, jer stvarno nije bitno da se imena izmišljenih naroda bukvalno transkribuju.
-
Nije neposredno i nedvosmisleno biblijsko ime (kao, recimo, Mojsije u filmu Deset zapovijedi sa Charltonom Hestonom), ali se ipak čini da je Wells bio inspirisan Biblijom (http://siont.net/biblija/clanci/jv/book.php?pg=93). Ako je odabirom ovog imena htio nešto da kaže, bolje bi bilo da se prevede nego da se transkribuje, jer stvarno nije bitno da se imena izmišljenih naroda bukvalno transkribuju.
Ali, ključno pitanje je da li se to ime pojavljuje uopšte u Bibliji? Ako se ne pojavljuje, onda tradicionalan biblijski obliki na srpskom i ne postoji (kao Mojsije, Avram i sl.). Prema čemu ćeš se onda voditi? Prema armejskom izgovoru koji čak ni nemamo pojma kako izgleda? Ja mislim da ne.
-
Nije neposredno i nedvosmisleno biblijsko ime (kao, recimo, Mojsije u filmu Deset zapovijedi sa Charltonom Hestonom), ali se ipak čini da je Wells bio inspirisan Biblijom (http://siont.net/biblija/clanci/jv/book.php?pg=93).
Pojavljuje se, vidi link u citatu.
-
Nije neposredno i nedvosmisleno biblijsko ime (kao, recimo, Mojsije u filmu Deset zapovijedi sa Charltonom Hestonom), ali se ipak čini da je Wells bio inspirisan Biblijom (http://siont.net/biblija/clanci/jv/book.php?pg=93).
Pojavljuje se, vidi link u citatu.
Pardon. Proverila sam i u konkretnoj Bibliji Vuk i Daničić prevod, i tako stoji, Eloi. Sad još jedno pitanje: da li se u samom filmu pravi bilo kakva aluzija na Bibliju, da li se pominju Eloi u vezi sa Biblijom na bilo koji način?
-
Nije bitno da li se eksplicitno pominju u vezi s Biblijom, već mogu li čitaoci koji poznaju Bibliju primijetiti ovaj naziv i razmisliti o njemu. Ako mogu u originalu, trebalo bi da mogu i u prevodu. Ne vidim zašto je toliko bitno da bude Iloj a ne Eloi, kad uopšte nije bitno da se Nijemci zovu *Dojči i slično. Možemo valjda promijeniti dva slova radi tačnijeg prevoda.
-
Надам се да ћете се на крају сложити, да знам како да пишем. :)
Као што је Шоми рекао, евентуалну везу са Библијом лако (и јасније) је објаснити фуснотом па због тога није потребно остављати Илои. А опет, ако је то име већ присутно у српском у том облику ваљда тако треба да остане?
Е сад, ја не пишем причу нити неки рад већ желим да у теми на свом форуму тим именом назовем део популације који у будућности неће моћи да ради. Дакле, треба ми као општа именица (да ли у том случају пишем малим словом?).
Није ми битна веза са Библијом. Битно ми је само како је правилно написати то Елои.
У случају да остаје Елои, како гласи једнина?
-
Да ја то преводим, превео би их као Елој(ац)/Елојка и Елоји.
-
Ako delo isninuira na Bibliju, onda svakako ostaviti kao sto je u Bibliji. Ako je ime slucajno odabrano, onda transkribovati. To je sustina svih mojih pitanja i podpitanja.
-
Ja kažem da nije važno da li je slučajno ili namjerno odabrano, bitan je stilski efekat koji ostavlja na čitaoca upoznatim s Biblijom. Takav utisak bi trebalo sačuvati u prevodu, ako već ne moramo po svaku cijenu transkribovati imena naroda. Šta ako u 802,701. godini ima govornika našeg jezika, a oni, eto, nisu bukvalno transkribovali naziv, nego su ga malčice prilagodili?
Dane 555, upitaj nekoga na tom forumu ima li prevod Vremeplova.
-
А зашто стављаш зарез кад одвајаш хиљаде?
-
Безуспешно покушавам да је нађем у е-облику.
Ће питам.
-
У традиционалним (српско)православним преводима, то је „Или!“, по читању јеврејског ЕЛ као ИЛ, што је грчки изговор, вероватно од транскрипције јеврејског Хе у грчко Ета, које се у латинским позајмљеницама из грчког чита као Е, а у грчком као И. То јест, барем у средњем и модерном грчком. Баш то Ел/Ил имамо и у имену државе Израел, које у традиционалним текстовима гласи Израиљ. Дакле, ако бисмо се држали библијске референце због оних који познају Библију, требало би назвати их Или, а што је, по мени, сасвим беспотребно, јер, као неко ко би требао да препозна ту алузију, никад не бих то име повезао са Исусовим дозивањем Бога на крсту.
А и чини ми се да сами Eloi немају никакве везе са јеванђеоском референцом на дозивање Бога на арамејском, већ да је име одабрано једноставно тек тако, што лепо и егзотично делује. И због тога би и српски превод (ако већ не постоји, ја се заиста званичног превода филма не сећам) требало усмерити ка томе.
Иначе, то „Или“ и реченица на арамејском су у јеванђеље убачени само због преношења приче како су окупљени око Исуса, не разумевши га, мислили да дозива Илију. А који се, иначе, на енглеском зове Elias.
-
А зашто стављаш зарез кад одвајаш хиљаде?
Zato što sam prenio broj sa stranice na engleskom i zaboravio na pravopisnu razliku. [otkudznam] Rijetko pišem velike brojeve na našem.
-
Ja kažem da nije važno da li je slučajno ili namjerno odabrano, bitan je stilski efekat koji ostavlja na čitaoca upoznatim s Biblijom. Takav utisak bi trebalo sačuvati u prevodu, ako već ne moramo po svaku cijenu transkribovati imena naroda. Šta ako u 802,701. godini ima govornika našeg jezika, a oni, eto, nisu bukvalno transkribovali naziv, nego su ga malčice prilagodili?
Dane 555, upitaj nekoga na tom forumu ima li prevod Vremeplova.
A ja kažem da JESTE bitno. Ako je pisac odabrao to ime s namerom da aludira na Bibliju ili događaje iz Biblije, onda treba uzeti prevod imena. Ako je sasvim slučajno uzeo ime, i ne pravi se nikakva referenca na Bibliju, onda treba transkribovati. Primer sam već dala malopre: Ako glavni junak nosi bibliojsko ime a ni on sam, ni radnja filma nemaju blage veze s Biblijom, SVAKAKO da će se transkribovati ime. Bilo bi malo anahronično u nekom američkom akcionom ili mafijaškom filmu imati nekog ko se zove David ili Solomon već je sasvim logično da se takvi likovi nazovu po transkripciji: Dejvid i Sajmon.
-
У традиционалним (српско)православним преводима, то је „Или!“, по читању јеврејског ЕЛ као ИЛ, што је грчки изговор, вероватно од транскрипције јеврејског Хе у грчко Ета, које се у латинским позајмљеницама из грчког чита као Е, а у грчком као И. То јест, барем у средњем и модерном грчком. Баш то Ел/Ил имамо и у имену државе Израел, које у традиционалним текстовима гласи Израиљ. Дакле, ако бисмо се држали библијске референце због оних који познају Библију, требало би назвати их Или, а што је, по мени, сасвим беспотребно, јер, као неко ко би требао да препозна ту алузију, никад не бих то име повезао са Исусовим дозивањем Бога на крсту.
А и чини ми се да сами Eloi немају никакве везе са јеванђеоском референцом на дозивање Бога на арамејском, већ да је име одабрано једноставно тек тако, што лепо и егзотично делује. И због тога би и српски превод (ако већ не постоји, ја се заиста званичног превода филма не сећам) требало усмерити ка томе.
Иначе, то „Или“ и реченица на арамејском су у јеванђеље убачени само због преношења приче како су окупљени око Исуса, не разумевши га, мислили да дозива Илију. А који се, иначе, на енглеском зове Elias.
Ako se gledaju srpski tradicionalni prevodi, i ako je pojam biblijski, jedini dobar prevod je iz Bibliije. Dakle, Eloi.
-
Ali Bruni, imena Dejvid i Sajmon upotrebljavaju se bezbroj puta ne samo u književnosti nego i u stvarnosti. Nema nikakve sumnje kakvi će se oblici koristiti kada se njihovi nosioci baš tako zovu, uglavnom zato što im je maternji jezik engleski. Analogija bi funkcionisala kada bi u stvarnosti postojalo milion naroda koji govore engleski a zovu se Iloj (transkribovano), ali u ovom slučaju imamo jedan jedini, izmišljeni narod, bez značajnog uzusa o adaptaciji u srpski. Zato mislim da prevodilac ima slobodu imenovanja ako time postiže određeni stilski efekat, isti onaj koji primjećuje čitalac engleskog originala na osnovu poznavanja Biblije.
-
Nrma svrhe da se natežemo i da još više zbunjujemo Dana, jer je već jasno da je ime iskorišćeno sa jasnom asocijacijom na Bibliju, tako da je odgovor na njegovo pitanje: Eloi. Prema biblijskom prevodu.
Što se same problematike tiče, nevezano za konkretno ovaj primer, ne slažem se s tobom Stoundar. Sva imena koja se pojavljuju u Bibliji, danas se koriste u celom svetu i imaju bezbroj varijanata, i treba vrlo voditi računa pri prevođenju da li postoji povezanost s Biblijom ili ne. Pa čak i pojmovi (kao ovo Eloi) koji se uzimaju iz biblioje i daju im se nova značenja (nazivanje nekog izmišljenog naroda uzvikom Hristovim). Jer, takođe je moguće da je čista slučajnost da se u nekom delu pojavi narod s tim imenom, i ako zaista nema ama baš nikakve asocijacije sa Biblijom (nego je čovek "izmislio" tu reč, ne znajući da ta reč već postoji u Bibliji, npr), onda ne vidim zašto bismo se držali Biblije. Obična transkripcija bi bila ispravan postupak, jer ako to ne uradimo, onda bismo uneli u delo aluziju na Bibliju koja ranije nije postojala, a to svakako ne bi trebalo da se desi.
-
Aluzija postoji, bila ona namjerna ili ne. Ovo je već rasprava o tome kako tumačiti književno djelo, a ne slažem se da treba (samo) upitati autora, već uglavnom čitati tekst i analizirati njegov efekat na čitaoca, pratiti tokove koje je pisac možda sasvim podsvjesno unio.
-
Aluzija postoji, bila ona namjerna ili ne. Ovo je već rasprava o tome kako tumačiti književno djelo, a ne slažem se da treba (samo) upitati autora, već uglavnom čitati tekst i analizirati njegov efekat na čitaoca, pratiti tokove koje je pisac možda sasvim podsvjesno unio.
Aluzija postoji ako je pisac hteo da ona postoji. Ako je on mislio tim imenom nešto sasvim deseto, onda ubacuješ aluziju koja zapravo ne postoji. Ponekad ljudi biraju imena samo zato što im lepo zvuče, bez ikakvog dubljeg značenja. A da li je to tako ili nije, to se da videti nakon čitanja/gledanja dela. Verujem da ćeš retko kad naleteti na neko toliko dubokoumno delo da bude nejasno da li takva aluzija postoji ili ne.
PS: Nešto nisam ubeđena da pisac može nešto nesvesno da unese u svoje delo. Deder, imaš li neki primer, da malo steknem bolju sliku o onome na šta misliš?
-
Извињавам се, у Библијама на нашем језику постоји и Или (од црксл. Илì) код Матеја и Елои (од црксл. Елωì) код Марка.
Мислио сам да има само Или. Толико од мене као познаваоца Библије. [bag]
-
Извињавам се, у Библијама на нашем језику постоји и Или (од црксл. Илì) код Матеја и Елои (од црксл. Елωì) код Марка.
Мислио сам да има само Или. Толико од мене као познаваоца Библије. [bag]
Jedini važeći prevod jeste Vukov i Daničićev. Pogledaj molim te ko je prevodio taj primerak koji ti imaš.
-
Ћирило и Методије (или Климент и Наум или ко већ).
А по њему су савремене („важеће“) преводе начинили Караџић, Бакотић и група аутора из Синода овај најновији од пре неколико година. Не постоји Даничићев превод Новог завета.
Постоји и још пар живих превода, само не знам какав кредибилитет имају (Чарнић и можда још неки).
-
Pa ja nisam ni rekla da postoji Daničićev prevod Novog Zaveta. [yes] Ja sam govorila o Bibliji, a tu se uključuju i Stari (Daničićev) i novi (Vukov) prevod.
Ja zaista ne znam da li je na tom polju bilo nekog pomaka, ali koliko je meni poznato, jedini priznati prevodi su Vukov i Daničićev. A možda sam neapdejtovana… :fkez:
-
Колико знам (надам се да не грешим много), Елои и Или се помињу у Библији само на једном месту: у Новом завету, код Матеја и Марка (то јест, Јеванђељу по Матеју и Јеванђељу по Марку) у опису сцене Исусовог умирања на крсту, када је повикао „Или, Или / Елои, Елои, лама савахтани!“, а што се у грчком, латинском и словенском преводу (и касније свим модернијим националним преводима) оставља у оригиналу, јер једино уз спомињање оригинала има смисла збуњеност окупљених људи који су мислили да дозива Илију, због сличности Илијиног имена и тог Или/Елои.
Код Матеја каже Или, код Марка Елои.
Црквенословенски превод, то јест општи словенски превод пре настанка модерних руских, српских, бугарских и иних превода, наводи обе ове варијанте. А од савремених превода који су у најширој употреби и у продаји по „црквеним гифт-шоповима“, како један мој пријатељ назива црквене продавнице, фигурирају следећи преводи: Даничић/Караџић, Даничић/Синод и Лујо Бакотић. Превод Синода је новијег датума (обухвата само Нови завет) и он важи за „званичан“, то јест он се цитира у црквеним саопштењима и чита на службама. Без обзира на то, у продаји се налазе и Караџићев превод Новог завета, као и Бакотићев комплетан превод Библије (по мом скромном мишљењу, „најпиткији“). Постоји и још једна варијанта коју је издала епархија шабачко-ваљевска (велика слова?) и о њој не знам пуно, сем да се ради о екавској варијанти. Постоји и превод Емилијана Чарнића (ако нисам погрешио име) и за њега знам да га највише користе адвентисти.
Ово су варијанте које се користе:
Караџић: Или! или! лама савахтани? (Мт) Елои! Елои! лама савахтани? (Мк) (Мт и Мк су скраћенице за Матеј и Марко)
Синод: Или, Или, лима савахтани? (Мт) Елои, Елои, лима савахтани? (Мк)
Бакотић: Или, или, лама савахтани? (Мт) Елои, Елои! Лама савахтани? (Мк)
Чарнић: Или, или, лема савахтани (Мт) Елои, Елои, лама савахтани? (Мк)
Енглески (newadvent.org): Eli, Eli, lamma sabacthani? & Eloi, Eloi, lamma sabacthani?
Грчки: ἐλωί ἐλωί λεμα σαβαχθανι & ελωι ελωι λαμὰ σαβαχθανι
Латински: Eli, Eli, lamma sabacthani? & Eloi, eloi, lamma sabacthani?
И то би било то.
-
Код Матеја каже Или, код Марка Елои.
Da, tako je kod Vuka. Treba onda pogledati engleski prevod, pa videti kod kog je upotrebljen engleski oblik koji Dan navodi, i prema tome uzeti za prevod ili Ili ili Eloi.
EDIT: Pardon, sad sam videla da si naveo i engl. verzziju. Dakle, Dan je tražio prevod za Eloi. A po onom što si ti naveo, vidim da je kod Marka Eloi u engleskoj verziji. Dakle, tražimo onda Markovu verziju u nas, a kod Vuka je to Eloi. Dakle definitivno Eloi.
-
Ди ви одосте… :vestica: :D
-
Ди ви одосте… :vestica: :D
Pa znaš da uvek sve raščlanimo na sitna crevca. Ali s druge strane, uvek ćeš dobiti sto posto tačan odogovor sa vrlo detaljnim obrazloženjem sagledanim sa svih mogućih aspekata… [palci]
-
Бруни, како можеш тако самоуверено да кажеш како је ствар решена кад није прошло ни 24 сата откако је тема отворена! Нисам стигао ни да прочитам о чему се ради, ви већ закључили!
Прво, ја не видим референцу на Библију, никакву. А тражио сам.
И да је има, било би велико питање како спровести трансформацију: од вокатива у хебрејском (транскрибованог у грчки, па у црквенословенски, па у српски [дакле, на четврти степен]), који у нашем језику може облички бити само немотивисани узвик или реч несврстана у категорију, сад треба направити име народа! И како то да баш тај облик узвика постане номинатив множине?? Што није постао ном. једнине, па да множину градимо накнадно: Елои — Елоији?? Но, све и да узмемо да је Елои множина, како ће нам бити једнина? — Па, по овоме, никако. Могло би, стога, једино бити Елој-Елоји. Кад би било тако.
Ја, дакле, гласам — и чврсто стојим при овом убеђењу — да буде транскрибовано: Ѝло̄ј (јд.) — Ило́ји (мн.).
(И никако Вук–Даничићев превод није једини признати. Он је чак застарео и на доста места лош. Ја највише поверења имам у Синодов, а његов је позитивни приказ дала својевремено и Милка Ивић, ако нико други.)
-
Бруни, како можеш тако самоуверено да кажеш како је ствар решена кад није прошло ни 24 сата откако је тема отворена! Нисам стигао ни да прочитам о чему се ради, ви већ закључили!
Pa što se mene tiče, nema sumnje, nedoumica je rešena. Što se nisi ranije uključio :fkez:
Прво, ја не видим референцу на Библију, никакву. А тражио сам.
Ne razumem baš najbolje na šta se ovo odnosi. Mislim da je Stoundar dao link ka tačnom biblijskom tekstu, a i BP i to na više jezika. Ja sam potvrdila da je u Vukovom prevodu takođe Eloi. Ne znam kakvu više referencu tražiš. Ili nisam shvatila šta zapravo tražiš? :-/
И да је има, било би велико питање како спровести трансформацију: од вокатива у хебрејском (транскрибованог у грчки, па у црквенословенски, па у српски [дакле, на четврти степен]), који у нашем језику може облички бити само немотивисани узвик или реч несврстана у категорију, сад треба направити име народа! И како то да баш тај облик узвика постане номинатив множине?? Што није постао ном. једнине, па да множину градимо накнадно: Елои — Елоији?? Но, све и да узмемо да је Елои множина, како ће нам бити једнина? — Па, по овоме, никако. Могло би, стога, једино бити Елој-Елоји. Кад би било тако.
Ne vidim potrebu za svim ovim. Prevodilačka praksa je onakva kako sam ja objasnila malopre: ako je reč upotrebljena iz Biblije, sa jasnom aluzijom na Bibliju, onda treba uzeti prevod te reči iz postojećeg prevoda Biblije na srpski, isto kao što uzimamo i druge citate ili lična imena. Ako pak ne postoji nikakva aluzija niti veza s Biblijom, nego je sličnost slučajna, onda treba transkribovati kao i svako drugo ime, tim pre što je taj narod izmišljen na engleskom, i nemamo našu reč za isti (kao što imamo za npr. Nemce). Ne vidim zašto bismo komplikovali stvari izvođenjem korena iz hebrejskog i sve to što si nabrojao. Ako je nešto jasno kako se prevodi onda su to bibliijski citati i ličnosti. Tako se radi u prevođenju na srpski ili bilo koji drugi jezik.
Ја, дакле, гласам — и чврсто стојим при овом убеђењу — да буде транскрибовано: Ѝло̄ј (јд.) — Ило́ји (мн.).
Zašto ako ima jasna aluzija na Bibliju?
(И никако Вук–Даничићев превод није једини признати. Он је чак застарео и на доста места лош. Ја највише поверења имам у Синодов, а његов је позитивни приказ дала својевремено и Милка Ивић, ако нико други.)
Ok, i po tom prevodu jeste Eloi. Eno tamo naveo BP.
-
Pa što se mene tiče, nema sumnje, nedoumica je rešena. Što se nisi ranije uključio :fkez:
Да, али видиш да није све речено, па не може бити тако рано решена. А ја не висим поред компјутера баш нон-стоп. [angel]
Ne razumem baš najbolje na šta se ovo odnosi. Mislim da je Stoundar dao link ka tačnom biblijskom tekstu, a i BP i to na više jezika. Ja sam potvrdila da je u Vukovom prevodu takođe Eloi. Ne znam kakvu više referencu tražiš. Ili nisam shvatila šta zapravo tražiš? :-/
Ја тражим оно што ти називаш „алузијом”.
Ne vidim potrebu za svim ovim. Prevodilačka praksa je onakva kako sam ja objasnila malopre: … Ne vidim zašto bismo komplikovali stvari izvođenjem korena iz hebrejskog i sve to što si nabrojao.
Не кажем ја да изводимо из хебрејског, него кажем да је то немотивисана реч и у самом Новом завету, а камоли у Велсовом тексту. Зато мислим да немамо обавезу да је преносимо адаптирано.
Zašto ako ima jasna aluzija na Bibliju?
Покажите ми. То сам мало пре тражио.
Замислите да се лик у неком филму зове David, и да се у филму говори о човеку из 21. века који је, рецимо, добио име по библијском Давиду и има неке његове особине. Да ли бисте га заиста назвали Давид, иако постоји јасна алузија на Библију?
-
Ја тражим оно што ти називаш „алузијом”.
Hm, sad kad ponovo čitam temu, nešto ne vidim da je neko potvrdio tu aluziju na Bibliju. Pokušavam da se setim što sam ja misila da jeste, al ne mogu da se setim.
Замислите да се лик у неком филму зове David, и да се у филму говори о човеку из 21. века који је, рецимо, добио име по библијском Давиду и има неке његове особине. Да ли бисте га заиста назвали Давид, иако постоји јасна алузија на Библију?
Ne, ne bih. Ja se izvinjavam, ali izgleda da sam ja nešto pomešala. Kad malo bolje razmislim, bolje da se transkribuje. Ne znam zašto sam sebi uvrtela u glavu da postoji aluzija na taj biblijski uzvik.
-
A me’ščini da je ovo klasična situacija gde mož’ ’vako a mož’ i ’nako, ustvari more kako ’oćeš, i ne bi niko ni primetio, al’ baš zato ateljejci potroše kilobajte propusnog opsega na nastAvljanje… [sec]