Српски језички атеље
Српски језички атеље => Правопис => Спојено и одвојено писање => : J o e 13. 02. 2012. у 21.27
-
Мејл:
С обзиром да је у питању нијанса одређене боје мислим да се пише металиксиво, без цртице. Да ли сам у праву?
-
Да, металиксив.
-
I da, zato što je u pitanju nijansa, tj. metalno siva boja. Metalik-siv bi značilo da ima delove koji su sivi, a delove koji su metalik. Da bi jasnije bilo, daću primer zelenoplave i zeleno-plave. Prva je jedna boja koja je mešavina zelene i plave, a drugo je deo zeleno, deo plavo.
-
Разматрање оправданости овог правописног правила премештено овде: http://forum.srpskijezickiatelje.com/index.php?topic=2120.0.
-
Razlika je što je plavozelena nijansa spektra između plave i zelene, tamnoplava i svetlocrvena su nijanse osvetljenosti, dok su metalik ili mat tehnike farbanja i odnose se na sjaj, a ne na nijansu (boju ili osvetljaj). Tako da po meni uopšte i ne spadaju u tu tačku o spojenom pisanju.
П даје — без објашњења — у речнику мат зелена боја, па би по тој аналогији заиста могло и металик сив.
-
Nisam siguran da li ovo ikako doprinosi temi, ali možda će nekome značiti. Citiram šta mi je Klajn rekao ovim povodom (govorimo o vremenu pre P10).
O primerima kao limun(-)žuta, metalik(-)siva dosad niko nije razmišljao, jer se o "nepromenljivom determinativu" govorilo samo u vezi s imenicama. Zamoliću autore Pravopisa da razmisle o tome.
-
Ako se, po Klajnovim rečima, piše "nebeskoplava", onda bi se pisalo i "limunskožuta". A kako biste pisali spoj rečî "metalizirano" i "siva"? Ili "matirano" i "zelena"?
-
Ako se, po Klajnovim rečima, piše "nebeskoplava", onda bi se pisalo i "limunskožuta".
Limunastožuta je navedeno kao takvo u Pravopisu (u rečniku), pa će prilično izvesno biti i limunskožuta. A šta je uopšte sporno među ovim primerima koje navodiš?
-
Наслов ове теме сам прочитао као металѝксӣв и претпоставио да се ради о неком хемијском средству. Када видим овако спојено, ни на крај памети ми не би пало да се ради о металик-сивој боји.
-
Ako se, po Klajnovim rečima, piše "nebeskoplava", onda bi se pisalo i "limunskožuta".
Limunastožuta je navedeno kao takvo u Pravopisu (u rečniku), pa će prilično izvesno biti i limunskožuta. A šta je uopšte sporno među ovim primerima koje navodiš?
Nisam pitao šta je sporno, nego kako biste pisali.
-
Očaravajuće produktivan dijalog:
- Šta znači "pantograf"?
- Šta je tu sporno?
- Nisam pitao šta je sporno nego šta znači.
- (Tišina)
Ni Beket se ovoga ne bi postideo.
-
Ako se, po Klajnovim rečima, piše "nebeskoplava", onda bi se pisalo i "limunskožuta".
Limunastožuta je navedeno kao takvo u Pravopisu (u rečniku), pa će prilično izvesno biti i limunskožuta. A šta je uopšte sporno među ovim primerima koje navodiš?
Ја сам чешће чуо облик лимунжута.
-
Očaravajuće produktivan dijalog:
- Šta znači "pantograf"?
- Šta je tu sporno?
- Nisam pitao šta je sporno nego šta znači.
- (Tišina)
Ni Beket se ovoga ne bi postideo.
:D Разговарали смо о томе на другом месту (http://forum.srpskijezickiatelje.com/index.php?topic=2120.0), заборавих малочас да упутим на ту расправу.
-
:D Разговарали смо о томе на другом месту (http://forum.srpskijezickiatelje.com/index.php?topic=2120.0), заборавих малочас да упутим на ту расправу.
И Дуја исто као и ја са зачуђеношћу шта је „мета-ликсив“. :)
-
Nisam pitao šta je sporno, nego kako biste pisali.
Pisali bismo, ako pišemo po Pravopisu, limunastožuta, metaliziranosiva i matiranozelena. Iz formulacije tvog pitanja shvatio sam da ti iz nekog razloga dovodiš u pitanje pravopisnu ispravnost ovakvog zapisa, i zato sam pitao šta je sporno. Ako nešto jeste sporno (sa stanovišta Pravopisa), onda hajde da analiziramo šta; ako ništa nije sporno — već samo sprovodiš anketu ko se koliko pridržava norme — onda sam očigledno pogrešno interpretirao suštinu tvoje poruke.
-
:D Разговарали смо о томе на другом месту (http://forum.srpskijezickiatelje.com/index.php?topic=2120.0), заборавих малочас да упутим на ту расправу.
For the record, protiv sam toga da se teme cepaju na "ovo je po pravopisu" i "norma pod lupom", eda "ne zbunjujemo decu". Pa šta ako ih zbunjujemo, nek’ nauče da u životu često ne postoji jednostavan odgovor. Sad imamo raspravu o istoj temi na dva mesta, a očito je da Pravopis zapravo nema jednoznačan odgovor na ovo pitanje.
Kako ono beše… "For every complex problem there is a solution that is simple, neat and wrong".
-
Ako PR kaže "mat zelena", a ekstrapolirano pravilo vodi u "matiranozelena", po čemu se razlikuju pridevi "mat" i "matirano"? Ako se piše i "šah klub" i "šahovski klub", ili pak i "super kvalitet" i "superioran kvalitet", ne mogu naći nikakav povod da se spoj sa "mat" piše drugačije od spoja sa "matirano".
Isto za "metalik" spram "metalizirano".
-
Farenhajte, jesi li tisiguran da si ti isti onaj Farenhajt odranije? :) Vidi o čemu smo pričali pre nešto više od pet godina (http://www.vokabular.org/forum/index.php?topic=857.msg6945#msg6945):
Ja tu odredbu shvatam doslovno samo ako je na prvom mestu promenljivi pridev: nebeskoplava, otvorenožuta, jasnozelena, prljavobela, tamnosmeđa, svetlosiva i sl. Ako mi nijansa počinje nepromenljivim pridevom ili pak imenicom, u saglasju sa svojim lektorima koristim crticu: limun-žuta, zumbul-plava, metalik-siva, pa bi tako bilo i, recimo, metalik-limun-žuta.
Ja sam tada (kada je bio na snazi P93) zastupao stav da se, po njegovim pravilima, ne sugeriše različito pisanje u zavisnosti od promenljivosti/nepromenljivosti prideva koji određuje nijansu — dok si upravo ti potencirao tumačenje po kom je to ključna razlika. I sad kad je, po primerima iz P10, ispalo da po P10 način pisanja zavisi upravo od (ne)promenljivosti prve sastavnice, otkud odjednom izjavljuješ da ne možeš naći nikakav povod za diferencijaciju po tom osnovu?
Ako se piše i "šah klub" i "šahovski klub", ili pak i "super kvalitet" i "superioran kvalitet", ne mogu naći nikakav povod da se spoj sa "mat" piše drugačije od spoja sa "matirano".
Upravo ovi primeri idu protiv tvog zaključka: piše se šah-klub (s crticom), ali šahovski klub (razdvojeno); dalje, u zapisu super kvalitet shvatamo super kao pridev — ali kad god je u pitanju prefiksoid, prilikom zamene pridevom superioran razdvojiće se od osnove (primer: supersila/superiorna sila).
-
Auuu, "Also sprach Fahrenheit"… Ako ikad propadneš u matematici ili jezicima, zaposli se u Kreditnom birou :)
Elem, to je tekst iz doba kad nikakvih (novih) normi po tom pitanju nije bilo, pa sam predočio svoje LIČNO shvatanje i shvatanje ljudi s kojima sam tada blisko sarađivao. Dakle, ništa više nego interni dogovor jedne grupe, što i dalje nema težinu norme.
U P10 se, međutim, pojavila ta "mat zelena", pa je vreme da se ti stavovi pretresu. Mada, kad ih gledam s distance, reklo bi se da drže vodu. Ali se u njih ne bi uklopilo "mat zeleno" BEZ crtice. I šta sad?
-
Elem, to je tekst iz doba kad nikakvih (novih) normi po tom pitanju nije bilo, pa sam predočio svoje LIČNO shvatanje i shvatanje ljudi s kojima sam tada blisko sarađivao. Dakle, ništa više nego interni dogovor jedne grupe, što i dalje nema težinu norme.
Da, naravno da se oko toga razumemo. Bilo mi je čudno jedino to što sada — kada je tvoje tadašnje shvatanje dobilo bar neko poluuporište među primera iz P10 — odjednom ispade da si ga napustio. :) No dobro, razjasnismo se nekako, pa da probamo sada poraditi na zaključku.
U P10 se, međutim, pojavila ta "mat zelena", pa je vreme da se ti stavovi pretresu. Mada, kad ih gledam s distance, reklo bi se da drže vodu. Ali se u njih ne bi uklopilo "mat zeleno" BEZ crtice. I šta sad?
To jeste malo nezgodno. Zasad mi se najsmislenijim čini tumačenje koje je izneo vukvuk (http://forum.srpskijezickiatelje.com/index.php?topic=2120.msg21671#msg21671): da mat (a i metalik i sl.) ne označavaju nijansu boje, već tehniku farbanja, i da u tome leži razlog različitog pisanja (polusloženičkog za nijansu boje, a odvojenog za tehniku farbanja; u oba slučaja govorimo o nepromenljivom pridevu ili imenici na mestu prve sastavnice). No, ispada da to onda tvoje primere metaliziranosiva i matiranozelena ostavlja u sivoj zoni (dok se nebeskoplava i limunskožuta izvesno pišu tako). Moje je tumačenje da ovo ipak pišemo spojeno — tj., da je (ne)promenljivost prve sastavnice ključna razlika — mada sam vrlo zainteresovan i da pročitam argumente za razdvojeno pisanje.
-
S druge strane, i van konteksta boje postoje prilično analogne situacije gde se dva prideva (ili prilog i pridev, ili redni broj i pridev) sistematski pišu zajedno:
visokopoštovan, visokoučen, visokokvalifikovan itd. (uvek spojeno);
isto i nisko-, gore-, dole-, niže-, prvo-, drugo-.
Stoga ima smisla "metaliziranosiva, matiranozelena".
Ali, s druge strane, ne vidim preku potrebu za distinkcijom ako je prva sastavnica promenljiva imenica upotrebljena nepromenljivo i ako je prva sastavnica autentično nepromenljiva. Bez obzira na "mat zelenu", oba slučaja bih pisao s crticom: nebo-plava, mat-zelena, metalik-siva (tu ostajem dosledan ranijem tekstu). Da li "metalik-nebo-plava" izgleda sumanuto?
-
Stoga ima smisla "metaliziranosiva, matiranozelena".
Nađoh sad u Pravopisu primere zagasitozelen, zagasitoplav, zagasitocrven. To onda razrešava gornju dilemu.
Ali, s druge strane, ne vidim preku potrebu za distinkcijom ako je prva sastavnica promenljiva imenica upotrebljena nepromenljivo i ako je prva sastavnica autentično nepromenljiva. Bez obzira na "mat zelenu", oba slučaja bih pisao s crticom: nebo-plava, mat-zelena, metalik-siva (tu ostajem dosledan ranijem tekstu).
Ovo je već druga tema, i bila bi prikladnija za odeljak „Norma pod lupom“ — osim ako smatraš da je nedostajuća crtica u primeru mat zelena štamparska greška. No, ako prihvatimo da nema greške u primeru mat zelena, onda se metalik siva piše upravo tako, jer su ova dva primera analogna po svim bitnim kriterijumima (jedino se broj slogova ne poklapa, ali to svakako nije relevantno za pitanje ispravnog zapisa). Doduše, ovo je J o e konstatovao još poodavno, ali svakako nije bilo naodmet malo dešifrovati pozadinu cele priče; čini mi se da smo dobrim delom u tome uspeli. :)
-
Ovo je već druga tema, i bila bi prikladnija za odeljak „Norma pod lupom“ — osim ako smatraš da je nedostajuća crtica u primeru mat zelena štamparska greška. No, ako prihvatimo da nema greške u primeru mat zelena, onda se metalik siva piše upravo tako, jer su ova dva primera analogna po svim bitnim kriterijumima (jedino se broj slogova ne poklapa, ali to svakako nije relevantno za pitanje ispravnog zapisa). Doduše, ovo je J o e konstatovao još poodavno, ali svakako nije bilo naodmet malo dešifrovati pozadinu cele priče; čini mi se da smo dobrim delom u tome uspeli. :)
Ne, verujem da je to samo moj lični otpor prema takvom rešenju. Kategorija nepromenljivih prideva dosta je strana mom jezičkom osećaju u srpskom (veoma mi je teško da ih osetim kao samostalne reči izvan žargonske upotrebe) te uvek imam poriv da ih u spojevima pišem polusloženički, nesamostalno: mini-suknja, šik-odeća i sl. (U tom smislu mi se nimalo nije dopala "seča crtica" sprovedena u novijim revizijama Pravopisa.)
-
Може закључак из ове, као и сродне теме? Како се одређени спојеви пишу по Правопису? Такође, могли бисте да преименујете тему у Боје, како би била лакша за проналажење.
-
Па не ради се само обојама, ако се не варам, већ о (полу)сложеницама и писању цртице.
-
Индиго плава, азурно плава?
-
Indigo plava kao mat crna ili metalik siva (nepromenljiv strani pridev plus boja), ali azurnoplava, nebeskoplava, zvezdanožuta (tj. koliko god naši pridevi bili uvrnuti, pišu se spojeno ako označavaju nijansu boje, kao i dosad). Kad se nijansa određuje na osnovu sličnosti s bojom nečeg drugog, znači u kombinacijama imenica plus boja, piše se crtica: limun-žuta, krv-crvena.
Kategorija nepromenljivih prideva dosta je strana mom jezičkom osećaju u srpskom (veoma mi je teško da ih osetim kao samostalne reči izvan žargonske upotrebe) te uvek imam poriv da ih u spojevima pišem polusloženički, nesamostalno: mini-suknja, šik-odeća i sl. (U tom smislu mi se nimalo nije dopala "seča crtica" sprovedena u novijim revizijama Pravopisa.)
Bar za mini ispunjena ti je želja, po novom je uvek s crticom sem u reči minibus.