Српски језички атеље
Српски језички атеље => Семантика и етимологија => : Astijanaks 12. 04. 2012. у 12.47
-
А не валиде [bonk], како се нажалост може чути… :blush:
И то с дугоузлазним нагласком на другом слогу.
-
U pravu si.
valída1 ž (tur. valide, mati) mati (budućeg) sultana. — Dani u vakuf sultaniji validi, oni [gradovi] uživaju velike privilegije (Kost. K. 3, 179).
-
[thumbsup]
-
Da nije validem u vokativu, pa neko nije dobro čuo i skratio?
-
То је облик на који је аглутиниран суфикс да би означио припадност (моја).
Реч је просто турска застарелица, значи мајка. Данас кажу anne.
-
Tursko valide zapravo je pozajmljenica iz arapskog, wālida, na kome regularno znači majka, i ne mora imati konotaciju plemstva ili imperatorske porodice. Danas u turskom preživljava i u složenici kayınvalide - svekrva, tašta. Od istog suglasničkog arapskog korena W-L-D vodi poreklo i reč evlat (dete, potomak, mališan), samo što je svaki zvučni suglasnik na kraju reči u turskom morao da se prilikom prilagođavanja obezvuči, otuda evlat, ali zato prilikom dodavanja prisvojnom ili padežnog sufiksa T se vraća u D - evladım (moje dete), evladın (deteta).