Српски језички атеље
Српски језички атеље => Превођење => : J o e 11. 09. 2012. у 14.28
-
>>Mod:Izdvojeno odavde (http://forum.srpskijezickiatelje.com/index.php?topic=905.0).<<
На РТС-у, у емисији Анатомија злочина (http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/RTS+Satelit/1170902/Anatomija+zlo%C4%8Dina.html), посвећеној вађењу органа на Косову, organ harvesting доследно преводе, без изузетка, као жетву органа, а у једном чак тренутку и као сетву (!) — битно да је нека пољопривредна радња. [krstise]
И на Гуглу има двадесетак резултата. [ccc]
-
Da budem iskrena, meni to "bukvalno" prevođenje kod tog izraza i ne smeta mnogo, jer je i u engleskom upotrebljeno u prenesenom značenju. Ne znam da li mi već imamo neki ustaljen izraz za takve vrste radnji?
-
На РТС-у, у емисији Анатомија злочина (http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/RTS+Satelit/1170902/Anatomija+zlo%C4%8Dina.html), посвећеној вађењу органа на Косову, organ harvesting доследно преводе, без изузетка, као жетву органа, а у једном чак тренутку и као сетву (!) — битно да је нека пољопривредна радња. [krstise]
И ја сам то запазио. За жетву ми је јасно да може имати пренесено значење, као што рече Бруни, али за сетву никако.
-
Али то се зове трговина органима.
-
Али то се зове трговина органима.
Trgovina dođe kasnije, nakon žetve. Eufemizmi se smišljeno koriste kako bi se prikrio sav užas tih postupaka.
-
Па да, али ми немамо потребу да позајмљујемо енглеске еуфемизме ако имамо приближан свој израз. Може бити и питање осећаја, чим је Бруни то потпуно нормално, а мени као да сам чуо јато паса. Није спорна метафора, она је јасна, али је питање колико је конвенционална у нашој култури да би се промовисала.
-
Па да, али ми немамо потребу да позајмљујемо енглеске еуфемизме ако имамо приближан свој израз. Може бити и питање осећаја, чим је Бруни то потпуно нормално, а мени као да сам чуо јато паса. Није спорна метафора, она је јасна, али је питање колико је конвенционална у нашој култури да би се промовисала.
Jato pasa… :D
Pa ne, samo kažem da mi ne zvuči previše čudno. Ne znam da li postoji neki već ustaljeni izraz, zato i pitah. Slažem se ja sa time da uvek treba u ovakvim slučajima prvo dobro ispitati da nema nešto već ustaljeno, pa onda prevoditi bukvalno.
-
Pa imamo prilično jasnu i nemarkiranu sintagmu vađenje organa. Kako se to uopšte kaže na engleskom? Kako kažu vađenje zuba?
-
Pa imamo prilično jasnu i nemarkiranu sintagmu vađenje organa. Kako se to uopšte kaže na engleskom? Kako kažu vađenje zuba.
Tooth extraction.
Ali, to je nešto drugo. Harvest, tj. žetva, meni lično asocira na "sakupljanje" velikih količina nečega, a zubi se nikad ili retko vadi po deset odjednom. Ova "žetva" bi valjda bila nekakvo gomilanje organa radi dalje prodaje i komercijalizovanja istih na crnoj berzi. Harvesting ima jasno emotivnu notu, dok obično extraction nema. Extraction, tj. vađenje organa ima samo to doslovno značenje, označava sam čin vađenja organa, dok harvesting ukazuje i horor i masifikaciju vađenja istih…
-
Organs harvesting se kaže na engleskom.
Mislim da grešiš, Bruni, "harvesting" je uobičajeni izraz. Nema veze ni sa masovnošću ni sa hororom.
-
Organs harvesting se kaže na engleskom.
Pa znam, o tome i pričamo. Pričamo da li postoji opravdanje da se ta engl. sintagma tako prenese i u srpski, ili već postoji neki drugi uobičajeni izraz na srpskom za taj čin.
-
Па да, али ми немамо потребу да позајмљујемо енглеске еуфемизме ако имамо приближан свој израз. Може бити и питање осећаја, чим је Бруни то потпуно нормално, а мени као да сам чуо јато паса. Није спорна метафора, она је јасна, али је питање колико је конвенционална у нашој култури да би се промовисала.
Kad sam rekao da se smišljeno koriste, nisam mislio na jezičku, govornu kulturu (lenjost u pronalaženju možda pogodnijih izraza). To je vaša oblast, a ja sam kao s Marsa pao ovde, sasvim slučajno (neke prepoznajem sa V.) :D I moram da vam kažem da ste svi zajedno veliki posao namerili da uradite i želim vam uspeh u tome!
Da se vratim na odgovor. Dakle, ne radi se o lenjosti, već je smišljeno izabran izraz koji s jedne strane najpribližnije opisuje radnju, a sa druge strane potpuno sakriva ili ostavlja po strani činjenicu da se radi o otetim ljudima koje je neko gajio (hranio), potom ih (u nekim slučajevima naživo) otvarao, vadio organe… Uz sve krvave detalje. Trgovina organima je sledujući korak, razmena za novac. Bez namere da ulazim u domen političkog, htedoh reći da ne mora biti da je, eto tek tako, nekritički preuzet izraz žetva; nije retko da se takvi, „neutralni“ izrazi namerno biraju, posebno prilikom propagandnih dejstava, u odnosima s javnošću ekonomskih i političkih subjekata ili u politički korektno intoniranom govoru.
-
А ја само кажем да се вађење органа у српском језику не конципира, не разуме преко метафоре жетве, макар моје осећање. Свака култура има своје доживљаје света око себе (негде време тече, негде пролази, негде хода), па није реално очекивати потпуну компатибилност у разумевању метафора између језика.
Као кад је Бруни Home превела као Кућа, а нико осим ње није имао осећај за ту метафору, јер нам је природно да то зовемо главна страна (по некој другој метафори).
-
Као кад је Бруни Home превела као Кућа, а нико осим ње није имао осећај за ту метафору, јер нам је природно да то зовемо главна страна (по некој другој метафори).
Ne, ja sam to namerno tako stavila, kao foru, jer mi se dopalo. Verovatno sam negde drugde dobila tu ideju. Ponekad mi se dopadaju "bukvalni" prevodi, fore radi, ne zato što mi zvuči prirodnije. Naravno da hoću da imam neutralan naziv za glavnu stranu, sigurno bih pre stavila Glavna strana, ali to mi nije bio cilj.
-
Нисам ја ни рекао да ти звучи природније и да си то озбиљно ставила, већ да си имала осећај за њу, пошто ми други нисмо.
-
Нисам ја ни рекао да ти звучи природније и да си то озбиљно ставила, већ да си имала осећај за њу, пошто ми други нисмо.
Pa dobro, to već prelazi u domen ličnih ukusa. Nekom može ali i ne mora da se dopadne neka igra reči.