Српски језички атеље
Српски језички атеље => Граматика => Морфологија => : JasminaT 18. 09. 2012. у 10.16
-
Drugari, molim za pomoć
Da li je pravilno "iz Vlasotinca" ili "iz Vlasotinaca"? Potrebno mi je i kratko ojbašnjenje ili bar uputstvo gde da ga potražim.
Hvala :D
-
Prilično sam siguran da je Vlasotince srednjeg roda, pa bi genitiv glasio Vlasotinca. Pridev je vlasotinački, a za etnika nisam 100% siguran, no mislim da je Vlasotinčanin.
Odrednice nema u Pravopisu, ali izguglah ovaj članak (http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/terazije/vlasotince_nije_vlasotinci.14.html?news_id=137806) koji je pisao jedan meštanin:
Često se, naročito pre nekoliko godina, ime ovoga kraja moglo da pročita u brojnim novinskim prilozima, ali i u u ozbiljinm studijama kao Vlasotinci i iz toga izvodi lokativski oblik Vlasotincima, što je velika, užasna greška. Na tu manjkavost je svojevremeno ukazao naš najpoznatiji filolog Aleksandar Belić - konstatuje Prikić.
-
To, dakle, znači da bi promena bila:
nom. Vlasotince
gen. Vlasotinca
dat. Vlasotincu
ak. Vlasotince
vok. Vlasotince
inst. Vlasotincem
lok. Vlasotincu
Sve mi je ok,samo mi ovaj genitiv nešto škripi [cesh]
-
Tako je. Osim ako nisi iz Vlasotince, u kojem slučaju glasi:
nom. Vlasotince
gen. od Vlasotince
dat. na Vlasotince
ak. Vlasotince
vok. Vlasotince
inst. sa Vlasotince
lok. u Vlasotince
:D
-
[thumbsup]
Apsolutna anglikacija
from Vlasotince, in Vlasotince, to Vlasotince
Pa posle neko nek’ kaže da ne pratimo svetske i jevropske tokove :hehe:
-
Abe neje ti to anglikacija, to ti je južnjAčki, be! Miki će ti bolje objasni čim se vrne…
-
Пореклом сам из села Лапотинце (са друге стране Лесковца у односу на Власотинце) и имам исту дилему као Јасмина.
Колико год ’из Лапотинца’ било правилно, не иде ми у уши јер Лапотинце ми звучи као множина.
Најчешће користим неправилно ’из (од) Лапотинце’. :)
Узгред, моји преци су се ту доселили из места Стрезимировци, што ми такође делује као множина.
-
Toponimi na -vce i -nce su dosta česti u tom kraju. Evo gledam listu naselja na en.wiki (http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_settlements_in_Serbia#V), pa sam našao Batulovce, Dadince, Stajkovce u vlasotinačkoj opštini; Buljesovce, Dobrejance, Punoševce, Mijakovce, Mijovce, Nastavce, Uševce, Viševce u vranjskoj; Radevce u aleksinačkoj; Borince, Konjuvce, Lapotince i Plavce u bojničkoj; Darkovce, Jovanovce i Zlatance u crnotravskoj; i tako dalje. Ima ih bar pedeset ukupno.
Strezimirovci jesu množina, šta ćemo. [pardon]
E sad, što kaže Dan, etimološki se ti oblici pre osećaju kao množina, bar po analogiji sa brojnim selima na -vci ili -nci, naročito u Sremu i Slavoniji. Stvar tu komplikuje što lokalni prizrensko-timočki dijalekt nema deklinaciju, pa nemamo mnogo osnova da zaključimo kojeg bi trebalo da su roda i broja. Kada se posmatraju kroz prizmu standardnog jezika, interpretiraju se kao da su srednjeg roda jer ne postoji oblik množine na -vce/nce.
-
Stvar tu komplikuje što lokalni prizrensko-timočki dijalekt nema deklinaciju, pa nemamo mnogo osnova da zaključimo kojeg bi trebalo da su roda i broja. Kada se posmatraju kroz prizmu standardnog jezika, interpretiraju se kao da su srednjeg roda jer ne postoji oblik množine na -vce/nce.
Ма има свих тих насеља у П и пише да остају окамењена у падежима… :P Ето, објасни’ га. :D
-
Пореклом сам из села Лапотинце (са друге стране Лесковца у односу на Власотинце) и имам исту дилему као Јасмина.
Колико год ’из Лапотинца’ било правилно, не иде ми у уши јер Лапотинце ми звучи као множина.
Најчешће користим неправилно ’из (од) Лапотинце’. :)
Узгред, моји преци су се ту доселили из места Стрезимировци, што ми такође делује као множина.
Pa jel’ kažeš to Vlasotince ili te Vlasotince?
Ja bih rekao to Vlasotince, ali ti Strezimirovci, zato je Vlasotince jednina, dok su Strezimirovci množina.
-
Један заселак села Велика Ломница (http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%92%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%9B%D0%BE%D0%BC%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0) у околини Крушевца, на путу за Јастребац, зове се Буци. И тамо га нико не мења. Човек је из Буци, из Крушевца се за Јастребац иде преко Буци, у Буци може да се купи добро прасе…
-
Ili, kao primer, Jajce
iz Jajca, ne iz Jajaca :blush:
-
Pa jel’ kažeš to Vlasotince ili te Vlasotince?
Ja bih rekao to Vlasotince, ali ti Strezimirovci, zato je Vlasotince jednina, dok su Strezimirovci množina.
Право да ти кажем, не знам. Нисам сигуран како треба па избегавам колико год могу те облике. Али кад баш морам, вероватно ’те Власотинце’.
Захвалан сам на овој теми јер ми је разјаснила неке ствари. [pljes]
-
Zaboravi na trenutak kako treba, pitanje je: kako se inače govori u tom kraju? ;)
Dakle, jasno je da ime ne menja oblik u promeni (tj. u akuzativu), ali po kongruentnim rečima (pridevske i glagolske reči) se može videti da li se radi o jednini ili množini.
Kažeš li Vlasotince je… ili Vlasotince su…?
Ja sam nekada imao sličan problem sa Užicem: nisam bio siguran da li u Užicu ili u Užicama. Blace i Vlasotince, međutim, uvek su mi bili jednina.
-
Hm, a Predejane? Kod mene isto jednina.
-
Odosmo malo na drugu stranu, u problematiku jednine i množine… a meni i dalje bolje zvuči iz Vlasotinaca….
-
I kod mene je Predejane jednina.
Predejanci imaju i sajt (http://www.predejane.rs/index.html), ali na njemu pažljivo izbegavaju svaki način izjašnjavanja o gramatičkom broju (na jednom mestu gde bi mogli, koriste kolokaciju Predejаne vаrošicu nаjpre je prirodа smestilа tu gde je.) Doduše, imaju i forum (http://www.predejane.rs/forum/default.asp), samo nisam baš toliko zainteresovan za odgovor da bih ih pitao.
-
Pre izgrаdnje crkve u Predejаnu stаnovnici selа sа desne obаle J. Morаve išli su u crkvu Svete Bogorodice u selu Mrtvici, izgrаđenoj 1837. godine.
Занимљиво, ја сам досад користио ово име у множини: Јели смо лепињу с кајмаком у Предејанама. [neznam]
Власотинце ми је једнина (Власотинца-Власотинцу), а тако и Блаце и Ужице (Блаца-Блацу; Ужица-Ужицу) (ово последње помиње и П, те даје да је боље употребљавати једнински облик).
-
Ја не бих био престрог у томе да је реч само о једнинској промени (иако број номинатива то данас јесте). Топоними на -ане, аре потичу од некадашње множине на -е (по n-деклинацији) и не чуди донекле суплетивно Предејанима, Жабарима (негде су номинативи преобликовни на -и).
Етимолошки (мени) нису јасни топоними на -це. Могуће је да се они, као и они на -ће, мешајући једнинску и множинску парадигму (-ац/-це/-ци, -ће/-ћи), колебају у неким падежима. Ја знам за село које у Н има само с. р. јд., док Г и Д/И/Л меша парадигме (Макце, Макаца/Макца, Макцима/Макцу, иако множину на -ци нигде нисам нашао записану.
Мислим да постоји на В. тема о овоме, а највероватније и овде.