Српски језички атеље
Српски језички атеље => Граматика => Синтакса => : Orlin 24. 11. 2012. у 21.05
-
Zdravo svima! Koliko ja znam, u standardnom bos., hrv. i srp. jeziku koristi se konstrukcija za+infinitiv, npr. "Nema ovdje ništa za gledati". Mi Bugari rabimo obrazac za+glagolska imenica u ovom slučaju - "Тук няма нищо за гледане". Je li standardno u bosanskom, hrvatskom ili srpskom upotrijebiti glagolsku imenicu umjesto infinitiva: "Nema ovdje ništa za gledanje"?
Hvala unaprijed!
-
Не само да је стандардно, него је једино и исправно. За + инфинитив не може никако.
-
Eh, nemojmo preterivati. :)
Konstrukcija za + infinitiv se koristi (za poneti, za ne poverovati…), kao i (za +) da + prezent, mada u ponešto ograničenom kontekstu, samo je normativne gramatike i priručnici ne priznaju kao ispravnu.
BTW, mislim da se i u hrvatskom kaže ništa, a ne ništo.
-
BTW, mislim da se i u hrvatskom kaže ništa, a ne ništo.
Da, previdio sam to, ispravljeno je.
-
за. У сх. се предлози не могу употребљавати уз глагол у инфинитиву: стога су погрешни сви спојеви као „То је за полудети“ (треба: То је да човек полуди), „То је за не веровати“ (треба: То је невероватно), „Је ли бурек за овде или за понети“ (треба: или га носите и сл). В. надати.
Napis u novinama o „švercovanju“ u gradskom prevozu: „Za ne poverovati je da sam jedva našla osobu koja redovno plaća svoje dažbine gradskom prevozniku. Ili je možda baš za poverovati?“
Klajnov komentar: „Za ne poverovati je da je takva sintaksa za objaviti u jednom uglednom dnevnom listu. Mladim novinarima je za učiti gramatiku maternjeg jezika. Tamo će saznati da u srpskom jeziku predlozi nisu za postavljati ispred glagola…“
:D
-
У говорни језик је ушло, али у неким нормалним контекстима, а не оваквим какве г. Клајн наводи.
-
Орлин није питао за разговорни, већ стандардни језик. [pardon]
-
Да, наравно, око тога нема спора, ја се осврнух на ово друго. :)
-
Hvala svima na odgovorima! Pitao sam i Hrvate u vezi s konstrukcijom za+infinitiv i oni kažu da ona podsjeća na njemačku konstrukciju i ušla je u modu kada su počeli protjerivati iz hrvatskog jezika konstrukcije s "da".
-
Да додам, иако је од последњег прилога на теми протекло две и по године: не само да подсећа на немачку конструкцију, већ је неупитно одатле и дошло. У немачком се инфинитив са zu (предлог у значењу ’код, при, уз, до…’) користи у зависним реченицама с истим вршиоцем радње (субјектом) као у главној (чак и кад нису у истом падежу).
Нпр. Es tut mir leid, Ihnen mitteilen zu müssen… (= Es tut mir дат. leid, dass ich ном. Ihnen mittelen muss…)