Српски језички атеље
Српски језички атеље => Граматика => Прозодија => : расејан 9. 03. 2013. у 08.52
-
Izdvojeno odavde (http://forum.srpskijezickiatelje.com/index.php?topic=2744.msg40833#msg40833):
На сличну мелодију, чуо сам да Титаник изговарају исто као дрвљаник, а гиљотину не као мандолину него као брљотину.
-
а гиљотину не као мандолину него као брљотину.
Изворније је гиљоти́на. Француске речи смо примали — мислим, без изузетка — с тим акцентом.
-
а гиљотину не као мандолину него као брљотину.
Изворније је гиљоти́на. Француске речи смо примали — мислим, без изузетка — с тим акцентом.
Зар није уобичајено гИљотина?
Као рОкфор.
-
Како где. Многи људи кажу и гиљоти́на, а ја додајем да је то изворније и системскије, јер немамо *пѐлерина, *ба̀лерина.
Какве везе има рокфор?
-
Ja sam se ceo život dvoumio između te dve, nekako nijedna mi ne leži baš.
A je l’ neko koristi možda giljòtina?
-
Отвори овај чланак (http://www.google.rs/url?sa=t&rct=j&q=giljotina%20propisa&source=web&cd=2&cad=rja&sqi=2&ved=0CDAQFjAB&url=http%3A%2F%2Fwww.rts.rs%2Fpage%2Fstories%2Fsr%2Fstory%2F13%2FEkonomija%2F1121138%2FGiljotina%2Bpropisa%2Bna%2Bpopravnom.html&ei=-SI7Ua3sBKv74QSTq4D4Bw&usg=AFQjCNHKlAHKrNeDctefZsadUIitFRs-4g) са сајта РТС-а и кликни на оно: читај ми (горе десно). Саслушај само наслов и поднаслов.
-
гиљоти́на
[iznenadjen] Ja sam u životu čuo samo gìljotina.
-
Отвори овај чланак (http://www.google.rs/url?sa=t&rct=j&q=giljotina%20propisa&source=web&cd=2&cad=rja&sqi=2&ved=0CDAQFjAB&url=http%3A%2F%2Fwww.rts.rs%2Fpage%2Fstories%2Fsr%2Fstory%2F13%2FEkonomija%2F1121138%2FGiljotina%2Bpropisa%2Bna%2Bpopravnom.html&ei=-SI7Ua3sBKv74QSTq4D4Bw&usg=AFQjCNHKlAHKrNeDctefZsadUIitFRs-4g) са сајта РТС-а и кликни на оно: читај ми (горе десно). Саслушај само наслов и поднаслов.
Ја не знам коме ви шта доказујете. Нико не тврди да се не говори гѝљотина, него се ви ишчуђавате што неко каже гиљоти́на. А не ишчуђавате се кад се каже пелери́на. Ствар није нелогична ни бесмислена.
-
А не ишчуђавате се кад се каже пелери́на
Не ишћуђавам се, леба ми.
Ја живим већ 40 година у крају у коме се говори увоболно и наслушао сам се свега и свчега.
-
Ja sam se ceo život dvoumio između te dve, nekako nijedna mi ne leži baš.
A je l’ neko koristi možda giljòtina?
Mislim da bi mnogi na jugu tako rekli sem kad se baš trude da govore pravilno, ali i onda bi akcenat bio na prvom, ne na trećem slogu – taj nikad nisam čula, premda je giljotina upravo tako akcentovana kod Klajna i Šipke.
-
Ali na jugu nemaju kratkouzlazni, mislio sam baš s njim na tom slogu. ::)
-
Zapravo imaju. Otkako je i tamo uvedena televizija a bogme počeli i Moravci da dolaze na školovanje, ni prizrensko-timočki govor nije što je nekad bio. ::)
-
Врло невероватно. Кад га и дан-данас ни за лек нема у косовско-ресавском, који разликује опозицију по тону на дугим слоговима, које црно да се појави у призренско-тимочком, који ни опозицију трајања како ваља нема, упркос свим школовањима!
-
Врло невероватно. Кад га и дан-данас ни за лек нема у косовско-ресавском, који разликује опозицију по тону на дугим слоговима, које црно да се појави у призренско-тимочком, који ни опозицију трајања како ваља нема, упркос свим школовањима!
Opa, Filip Višnjić style. ;D
-
Važi. Na jugu i dalje žive samo ljudi čije je pretke Sremac opisivao, govor im je sasvim nepromenjen, ono malo obrazovanih imalo je taj hendikep da standardni akcenat prosto nisu mogli da savladaju upravo zbog tog nesrećnog porekla, nikakvi se ljudi nisu doseljavali iz drugih krajeva i uticali na govor… sve je baš kao što piše u primerima iz dijalektoloških udžbenika, makar oni bili od pre mnogo godina.
Na prvoj godini faksa silno smo se namučili da nađemo nekog starca ili staricu iz kakvog zabitog sela kako bismo snimili pravi primer prizrensko-timočkog govora radi seminarskog iz dijalektologije, ali sigurno i to deluje neverovatno… :)
-
Ali stvarno, Dacko, čak je i među govornicima kosovsko-resavskog redak kratkouzlazni akcenat…
-
Dobro, neka bude onda da grešim kad čujem isti akcenat u reči giljotina kao u reči kosa, taman posla da su se svi govori malčice izmenili otkako je televizije i obaveznih časova srpskog.* A možda sam i baš ja od tih retkih ’dzverova’ s kosovsko-resavskog područja, pa sam uticala i na sadašnje okruženje. ::)
*Edit: U stvari, moguće je i jedno i drugo, možda ja ne čujem akcenat na konkretnoj reči kako valja, ali svakako među obrazovanim ljudima na jugu ima i onih koji sasvim normalno koriste sve akcente.
-
Можда је то што ти чујеш фонетски слично краткоузлазном, јер је у П-Т имаш силне интонационе и акценатске варијанте прозодема баш зато што немају дистинктивну функцију, али то — засигурно тврдим — јесте само интонацијом, контекстом или нејезички условљено.
-
Ali to što je nekom isti akcenat u kosa i giljotina ne znači da postoji opozicija kratkouzlazni-kratkosilazni.
Elem, mislim da je u načelu Dacko u pravu: različiti obrazovani govornici, pa makar i proveli čitav život na T-P području, u različitoj meri prilaze standardu u nekim govornim stilovima; neki nimalo, da, ali neki u primetnoj meri.
Evo na primer govor ovog Nišlije:
http://www.youtube.com/watch?v=PmnlKRV-VK4
(doduše, ko zna gde je on zaista proveo detinjstvo i mladost – moguće da je proveo dosta godina u Beogradu i sl.)
Ali ma koliko se približili standardu, postojanje stvarne opozicije dva kratka akcenta i meni zvuči prilično neverovatno.
EDIT: Upade Joe.
EDIT2: Ali za ovog Nišliju znam da je proveo čitav život tamo (Dacko će znati ko je u pitanju ::) ):
http://www.youtube.com/watch?v=58tNPp9vM0M
-
Био сам летос неко време у Нишу и Пироту и чуо сам само стандардни нагласак, никакав дијалекат, сви падежи на броју и по попису и по књигама… само једном, у пролазу, у Пироту начух две реченице које сам једва некако разумео, и то је све.
А мислим да би тај дијалектолошки туризам био баш занимљив, ал’ не можеш их сад опасуљити да нећу да их завитлавам због наречја, као што их званична Србија завитлава већ сто и кусур година, и пазе наречје као змија ноге.
-
Овде говоримо о њиховим акцентима, не о другим одликама.
Мени се не чини да су доктор наука и управник позоришта типични представници П-Т.
-
а гиљотину не као мандолину него као брљотину.
Изворније је гиљоти́на. Француске речи смо примали — мислим, без изузетка — с тим акцентом.
Ja, vala kažem kao brljotina. Sa akcentom na prvom slogu. GIljotina. Giljotiiiiina mi liči na lalinski.
-
Изворније је гиљоти́на. Француске речи смо примали — мислим, без изузетка — с тим акцентом.
Због тога сам поменуо рокфор (сир). Овде је нагласак на првом "о", никада на другом, као на француском.
-
Rokfor nema veze. Francuske reči opšte namene uvek usvajamo s prenesenim akcentom (tj. Pomerenim s poslednjeg sloga). Toponime i lična imena, pak, često usvajamo s originalnim (na zadnjem slogu), iako se to generalno kosi s novoštokavskim principima.
That being said, i ja sam čuo & koristio isključivo gìljotina, mada čuvši Džoove argumente, priznajem da ima tačku i da je giljotína po prav’lima.
-
Има тачку? Шиљат је.
-
…priznajem da ima tačku…
Има тачку? Шиљат је.
Aman, narode… [lol] Terate me od ranog jutra da razmišljam, nisam ni kafu popila…
-
„He has a point“…
-
„He has a point“…
Pa shvatila sam. Vidiš da se smejem. :D (gore). Samo mi je trebalo malo vremena, s obzirom da sam bila tek ustala. Zato mi je i smešnije…
-
Можда је то што ти чујеш фонетски слично краткоузлазном, јер је у П-Т имаш силне интонационе и акценатске варијанте прозодема баш зато што немају дистинктивну функцију, али то — засигурно тврдим — јесте само интонацијом, контекстом или нејезички условљено.
Podsetih se ove diskusije maločas gledajući ovaj klip:
http://www.youtube.com/watch?v=7YSi6E25100&feature=player_detailpage&t=325
Žena koja počinje da govori na oko 5:15 zove se Jordana Marković, i pošto predaje na Univerzitetu u Nišu, a gotovo sva dijalektološka istraživanja joj se tiču jugoistočnih govora, računam da je iz tog kraja. Ne bi me čudilo da je upravo ovaj tip govora u dobroj meri reprezentativan za visokoobrazovane govornice sa tog područja.
-
(sintaksa je &t=N, a ne #t=N; ispravio sam)
Meni izuzetno paraju uši u poslednje vreme spikeri koji čitaju reklame za hipermarkete (ili jedan te isti lik to radi za Dis, Tempo, Rodu…? Ne bi me čudilo, templejt je isti, samo promene logo i špicu): ne da nema postakcenatskih dužina, nego nema nikakvih dužina. Tom izgovoru apsolutno nešto nedostaje, i zvuči neprirodno.
Takvu prozodiju sam još pre čuo kod lika koji čita recepte u emisiji "Hrana i Vino". Poslušajte sami:
http://www.youtube.com/watch?v=MvxePfpvZus
Meni on ne zvuči kao izvorni govornik srpskog, ili govori nekim hiperkorigovanim južnim dijalektom.
Šta je to što mi smeta? Jesam li u pravu da nedostaje bilo kakva distinkcija u dužini? (To što ⟨š⟩ izgovara kao [θ] na stranu…)
-
Ja ne primećujem ništa čudno oko /š/, bar oko ovih nekoliko primera na koje sam naišao. :-/
I ja mislim da je neko sa juga ko pokušava govoriti standardno, samo mi je nešto manje upadljiv od one tete iznad.