Српски језички атеље

Српски језички атеље => Превођење => : расејан 15. 03. 2013. у 01.11

: Јаре
: расејан 15. 03. 2013. у 01.11
(не, нема везе са Ћалетом Јаретом)

На једном другом форуму, на енглеском, цела братија се џапа са једним задртим евангелистом, који никако да се скраси, чак су му отворили потфорум о религији и озбиљно му запретили да не шврља ван.

Не пратим то одавно, ал’ натрчим случајно, и видим да се један колега још пати са њим. Ппрође која порука тамо-амо, те да бих му препоручио да се окане ћорава посла, напишем

There’s an appropriate serbian proverb for that: "idle priest baptizes goatlings".

[just found that a goat’s kid is called, guess what, a kid… but if I used that word, the meaning would get completely lost]

Елем, има ли неко бољи превод за "беспослен поп и јариће крсти"? И уопште, шта радите кад натрчи реч која јесте тачан превод наше, али у четвртом значењу, а прва три ће одвући смисао на погрешну страну?

: Одг.: Јаре
: Vukvuk 15. 03. 2013. у 02.17
An idle priest would christen even goat kids?
: Одг.: Јаре
: Duja 15. 03. 2013. у 07.36
Mali off: za tu poslovicu imamo internu šalu s hrvatskim prijevodom ((C) Šomi):

Besposlen svećenik i kozliće križa. :)

Da, znamo da i Hrvati kažu ’krstiti’ a ne ’križati’ za baptizaciju, al’ ne bi bio kompletan fazon.  Eto i tangencijalne veze s temom
: Одг.: Јаре
: Бруни 15. 03. 2013. у 08.33
Ja bih malo promenila poslovicu. Suština poslovice je u besposlenosti, ne u jaretu. Čak ako i kažeš da besposlen pop i prasiće krsti, neće se uopšte izgubiti smisao, a izbeći ćeš homonim koji može da ti poremeti značenje.

An idle priest baptizes even the piglets.


PS: Baš mi se svidža hrvatska verzija. Iako je i srpska dosta zvučna, ova mi ima notu humora koju srpska nema… :D
: Одг.: Јаре
: расејан 15. 03. 2013. у 11.30
An idle priest baptizes even the piglets.
Успевао сам да, преводећи сопствени текст, наиђем на реченицу где сам морао да прибегнем таквој замени три-четири пута, при чему су и неки кандидати за замену отпадали зато што су и сами хомоними са погрешним првим значењем. Сапир-Ворфова теорија јесте донекле у праву, утолико што у говору напросто мора да се избегава оно што би довело до забуне, па се онда неке ствари изговарају заобилазно, излазе из употребе и на крају се на њих више ни не мисли.


PS: Baš mi se svidža hrvatska verzija. Iako je i srpska dosta zvučna, ova mi ima notu humora koju srpska nema… :D
С тим што то и није хрватска верзија, то је српска верзија хрватске верзије. Реч "крижати" постоји, и значи укрштати. Наш доџ би био пас крижанац.
: Одг.: Јаре
: Duja 15. 03. 2013. у 11.58
Успевао сам да, преводећи сопствени текст, наиђем на реченицу где сам морао да прибегнем таквој замени три-четири пута, при чему су и неки кандидати за замену отпадали зато што су и сами хомоними са погрешним првим значењем.

Bogme često se iznenadim kad naučim neke za mene nove reči u engleskom, a koje označavaju neke drevne pojmove u vezi s poljoprivredom, zanatstvom, brodarstvom i tome slično: redovno su kratke i često homonimne s nečim drugim, što nam je poznatije iz savremenog života. Na primer, file je turpija, log je deblo, a upravo sam saznao da je kid jare. [neznam]
: Одг.: Јаре
: Бруни 15. 03. 2013. у 12.09
File se živo koristi u zubarstvu i ortodonciji, u smislu turpija za stripping ili slendering kako oni to zovu, a to je turpijanje gleđi radi smanjenja obima zuba i lakšeg rotiranja ili dobijanja prostora u vilici pri ispravci rotacija.
: Одг.: Јаре
: Father Jape 15. 03. 2013. у 12.09
Ali file kao turpija nije nimalo zastarelo, a i naravno etimološki je nepovezano sa drugom imenicom file.

EDIT: Upade Bruni.
: Одг.: Јаре
: Бруни 15. 03. 2013. у 12.15
PS:Takođe se koristi i za druge vrste turpija, za nokte, alat i sl.
: Одг.: Јаре
: расејан 15. 03. 2013. у 12.25
Ali file kao turpija nije nimalo zastarelo, a i naravno etimološki je nepovezano sa drugom imenicom file.
Као што је и pound реч са три етимолошка порекла, која су се слила у постојећих десетак значења.
: Одг.: Јаре
: Duja 15. 03. 2013. у 12.48
Pa jesam li rekao da je zastarelo? Rekao sam samo da je drevno, u smislu da su to neki pojmovi koji postoje već stotinama godina (za razliku od savremenih file i log). A moram da priznam da mi, do pre par godina, nikad nije zatrebalo da znam kako se na engleskom kaže ’turpija’.
: Одг.: Јаре
: Бруни 15. 03. 2013. у 13.00
Pa jesam li rekao da je zastarelo? Rekao sam samo da je drevno, u smislu da su to neki pojmovi koji postoje već stotinama godina (za razliku od savremenih file i log). A moram da priznam da mi, do pre par godina, nikad nije zatrebalo da znam kako se na engleskom kaže ’turpija’.
Pa kad nisi devojčica pa ne turpijaš nokte…  :hehe:

Šalim se, moram priznati da dok nisam krenula da se bakćem s ovom ortodontskom terminologijom, ni meni nije bila potrebna turpija, kao ni burgija, ni šrafovi i sličan drvodeljački alat i pomagala. Čudo jedno kako se terminologija jedne struke bez problema primenjuje na drugu, totalno različitu s kojom nema dodirnih tačaka…
: Одг.: Јаре
: расејан 15. 03. 2013. у 22.36
Pa kad nisi devojčica pa ne turpijaš nokte…  :hehe:
Турпијом? Тск тск… нема бољег од брусног папира градације 800 или финије. И то не налепљен на равно, него да се држи на једној шаци, тако кривина прати кривину.

Čudo jedno kako se terminologija jedne struke bez problema primenjuje na drugu, totalno različitu s kojom nema dodirnih tačaka…
Енглески се рециклира. Кад се појави нов појам, не измишљају нову реч него натоваре постојећој додатни посао. Наводно тако има мање да се памти, мада је мени овако теже - ем морам да памтим нову везу појам-реч, ем морам да надаље пазим на контекст кад ту реч користим.

Ево ти овог списка речи: побећи, свемирска кафана, брава за поклопац, ући, брава за свитак, прелом, смена, уметнути, дом, крај… све делови нечег са чим се срећеш свакодневно. И то спољни - има још изнутра.
: Одг.: Јаре
: Бојан Башић 15. 03. 2013. у 23.00
…брава за свитак, прелом…

S ove dve stvari se naročito svakodnevno srećemo. :) Većina ljudi i ne zna da i ta dva spoljna dela postoje među ostalim nabrojanim spoljnim delovima. :)
: Одг.: Јаре
: Бруни 15. 03. 2013. у 23.09
rasejani, ništa ja tebe ne razumem. Doduše, malo sam umorna, ali ipak…  :hehe:

Turpija je turpija, bila ona fina fina za nokte ili gruba za metal. Brusni papir je šmirgla. Doduše, mnoge turpije za nokte se prave i od brusnog papira, ali te su gotovo za jednokratnu upotrebu jer se jako brzo cepaju. Osim toga, kvalitetne turpije za nokte se prave i od drugih materijala (ima ih čak i od brušenog stakla), a prve turpije za nokte bile su baš kao turpije za metal: od metala, tako da ne razumem opasku o turpijama i brusnim papirima.

Što se ostatka tiče, nije to slučaj samo sa engleskim. U španskom je isto tako. Srpsku ortodontsku terminologiju nažalost, ne poznajem tako dobro, ali mislim da ni ona ne odudara mnogo.
: Одг.: Јаре
: расејан 16. 03. 2013. у 00.15
rasejani, ništa ja tebe ne razumem. Doduše, malo sam umorna, ali ipak…  :hehe:

Turpija je turpija, bila ona fina fina za nokte ili gruba za metal. Brusni papir je šmirgla. Doduše, mnoge turpije za nokte se prave i od brusnog papira, ali te su gotovo za jednokratnu upotrebu jer se jako brzo cepaju. Osim toga, kvalitetne turpije za nokte se prave i od drugih materijala (ima ih čak i od brušenog stakla), a prve turpije za nokte bile su baš kao turpije za metal: od metala, tako da ne razumem opasku o turpijama i brusnim papirima.
Та није била језичка, него практична. Откако сам баталио те турпијице и прешао на фину шмирглу, ем сам задовољан резултатом, ем сам готов с ноктима за три минута.

Što se ostatka tiče, nije to slučaj samo sa engleskim. U španskom je isto tako. Srpsku ortodontsku terminologiju nažalost, ne poznajem tako dobro, ali mislim da ni ona ne odudara mnogo.
Није зубна, него рачунарска терминологија. Башић је, видим, погодио чији су то делови.
: Одг.: Јаре
: Бруни 16. 03. 2013. у 00.18
Pa njemu je bliža nego meni… :D Mislila sam da govoriš o zubarima, jer si citirao moj post. Mea culpa…  :hehe: