Српски језички атеље
Српски језички атеље => Правопис => Транскрипција => : Бруни 2. 02. 2012. у 21.18
-
S mejla:
Poštovani,
Urednik sam jednog internet portala. Svakodnevno se srećem sa problemima transkripcije stranih vlastitih imena iz cele Evrope, ali zahvaljujući Vašem sajtu, uspevam da olakšavam sebi posao.
Ipak, moje konkretno pitanje odnosi se na švedski grad Geteborg. Prema onome što ste naveli u pravilima i objašnjenju transkripcije sa švedskog jezika, ispravno bi bilo Jeteborg, ali to ime, toliko često korišćeno u našem jeziku, niste spomenuli.
Da li se u slučaju tog naziva grada treba držati već ustaljenog jezičkog naziva Geteborg (kao i Kopenhagen umesto Kobenhavn), i šta na konkretnom primeru i u praksi znači "kad god je to moguće prilagođavati izvornom nazivu"?
Srdačan pozdrav!
Od istog posetioca:
Takođe, imam za Vas još jedno pitanje u vezi sa transkripcijom.
Napomenuli ste kod opštih pravila transkripcije da je međusamoglasničko j obavezno, navodeći samo primere za konstrukciju -ija, -ije, -iju.
Moje pitanje je da li se to međusamoglasničko j odnosi i na sve ostale samoglasnike (-ai, -ae, -ei, -oi i dr.) ili samo na oblike koje ste naveli u primerima?
Pozdrav!
-
Odgovor na ovo drugo: međusamoglasničko J je obavezno samo u kombinacijama gde je I prvo po redu, a drugo nije O, dakle IJA, IJE, IJU. Ali, IO. Ovde se radi o pravopisnom pravilu srpskog jezika, koje se odnosi i na druge reči, ne samo na transkribovana imena (npr. ja sam bio, NE ja sam bijo).
Malo više o tome ovde:
http://www.srpskijezickiatelje.com/pravopis:suglasnik-j
-
Google mi ništa ne vraća za Jeteborg.
-
Zar ne bi trebalo Jeteborj?
-
Ne bi. Prema t. 260v, G iza R u istom slogu prenosimo kao g, a dati su primjeri Strindberg, Lundberg, Bergman.
-
Treba onda ispraviti ovde na sajtu.
-
Jа нисам стручан за шведски, али се слажем да се оба слова g у Göteborg изговараjу као j. Изгледа да jе популарна транскрипциjа Гетеборг резултат не само традициjе него и тежње ка препознатљивости назива: велика већина људи не познаjе ове гласовне промене у шведском и неће моћи да препознаjе град у питању ако чуjе или прочита Jотеборj.
-
Исправио сам (http://www.srpskijezickiatelje.com/pravopis:transkripcija-iz-skandinavskih-jezika). Колико видех, направили су неколико ситних измена у односу на првобитни текст, који ми имамо. Ово је једина разлика у правилима. Додуше, нисам до ситница прегледао све. Ако неко примети још коју разлику, нека каже.
(У угласте заграде сам стављао текст који је био у оригиналу, али је, вероватно због места, испуштен у Правопису.)
-
Ја мислим да је Гетеборг већ толико одомаћено (и то не само у нашем језику), да не би имало сврхе ни смисла мењати га у нешто друго.
-
Ја мислим да је Гетеборг већ толико одомаћено (и то не само у нашем језику), да не би имало сврхе ни смисла мењати га у нешто друго.
У праву си да jе прихваћено у укорењено и у другим jезицима - нпр. бугарски Гьотеборг, руски Гётеборг.
-
A imamo li mi negde potvrdu da je dobro sa G na početku reči (za ovo krajnje već imamo potvrdu u pravilima)? Ja sam gledala u Pravopisnom rečniku, ali nisam našla to ime…
-
Jedino ti Rajić može dati formalnu potvrdu.
-
Pa da mu pišemo? Već nam je jednom odgovorio.
-
Mislim da je suvišno, jer kao što rekoh gore, Google mi ne vraća ništa za Jeteborg.
-
Google ipak daje rezultate za Jeteborj (http://www.google.bg/#hl=bg&sa=X&psj=1&ei=-sUrT7LAN8OCOqLcgfsN&ved=0CCMQvgUoAA&q=Jeteborj&nfpr=1&bav=on.2,or.r_gc.r_pw.,cf.osb&fp=f650d997f7725712&biw=800&bih=373), pa bi trebalo da izmenimo transkripciju na Jeteborj ako zaista ima potrebe da menjamo.
-
Aman, ljudi, pustite Gugl. Od kad se to transkribuje prema Guglu? Postoje pravila, nisu do kraja jasna, a možemo da pitamo. Pisaću večeras čoveku, kad dođem kući. Nije jasno samo prvo G, ono krajnje smo već razjasnili, stoji lepo u pravilima.
-
Orline, nisu to rezultati za srpski standardni jezik.
Hoću samo reći da pretraga u Googleu pokazuje da bi oblik Jeteborg bio sasvim nov, iako jeste u skladu s pravilima. Bruni, pravila su jasna, ide j na početku, a Rajić nam može potvrditi šta je ukorijenjeno. Ipak, kladim se da će to biti Geteborg.
-
Pa da, neka on potvrdi da je G da bismo imali validnu referencu za takvu tvrdnju. Ako je nemamo, moraće da bude Jeteborg.
-
Мени се лично не допада Jетеборг пошто ниjе доследно него jе "хибрид" - jедан пут одражавамо промену g, а други пут не. Или се ћемо придржавати чињеничног изговора или ћемо дати предност изворном правопису и/или традициjи, не мешано. Нек остане Гетеборг, зашто да нам смета?
-
Nema šta da nam smeta ili ne smeta. Srpski jezik ima jasna pravila transkripcije u srpski, koja se ne poklapaju baš uvek sa izvornim izgovorom. Ta pravila treba slediti, a ako nešto nije jasno ili postoji nedoumica, pitati (ako je moguće, a nama jeste) onog ko je pisao ta pravila. Stoga, kad dođem kući, napisaću prof. Rajiću mejl i izložiću sve što smo ovde rekli, pa neka on kaže da li je Geteborg ustaljeno ili nije, ili nek nam da neko treće objašnjenje.
-
Ne bi Jeteborg bio čudan oblik kada bi se koristio u praksi. Transkripcija obično i jeste puna kompromisa: ono što možemo prenesemo po izgovoru, ostalo po pisanju. Nije teško izgovoriti Je, ali jeste rj na kraju. To je rečeno u Pravopisu.
-
Pa i da se menja, pa šta. Ševeningen je postao Sheveningen, i niko se nije bunio. A isto jepostojalo neko vreme kada niko nije izgovarao Sheveningen. Sad svi znaju da treba SH a ne Š.
-
Успут, како jе код вас познато - Шенген или Схенген? Према нидерландском изговору требало би да буде Схенген, али не знам зашто смо ми Бугари прихватили Шенген? Можда због мешања немачког (sch=ш) и нидерландског (sch=сх)?
-
U narodu je to Šangen, ali valjda bi trebalo Shengen, kao i Sheveningen. :hehe:
(Da, ta greška je uobičajena, kako si primetio, zbog nemačkog, jer nam je biliži od holandskog (NE niderlandskog ;)).)
-
Ako mislite na Schengen iz Schengen viza, onda treba Šengen, jer se ovo selo nalazi u Luksemburgu.
-
Ako mislite na Schengen iz Schengen viza, onda treba Šengen, jer se ovo selo nalazi u Luksemburgu.
:blush:
Ups!
-
Nema šta da nam smeta ili ne smeta. Srpski jezik ima jasna pravila transkripcije u srpski, koja se ne poklapaju baš uvek sa izvornim izgovorom. Ta pravila treba slediti, a ako nešto nije jasno ili postoji nedoumica, pitati (ako je moguće, a nama jeste) onog ko je pisao ta pravila.
Ma nije baš tako.
I ja se slažem da je Jeteborg potpuno bez veze. Ako ne bih Geteborg, ja bih pisao Jeteborj.
jer nam je biliži od holandskog (NE niderlandskog ;)).
Stručnjaci govore nizozemski, a odsek se zove nederlandistika.
-
Stručnjaci govore nederlandski, a odsek se zove nederlandistika.
Ови (http://www.nederlandistika.fil.bg.ac.rs/curriculum.php?jezik=sr) на филолошком га чак зову и низоземски (недерландски нисам нашао, а досад нисам чуо, мада се не бавим тиме).
I ja se slažem da je Jeteborg potpuno bez veze. Ako ne bih Geteborg, ja bih pisao Jeteborj.
Једно је мислити да правило није добро. (Мада мени ни Јетеборг није трагично: као да први пут ту имамо помешане синтагматске и парадигматске односе!) Друго је не поштовати правило.
-
Vukvuče, a šta kažeš na Goteborg? Zašto ti smeta uticaj izgovora samo na početku imena?
-
Ови (http://www.nederlandistika.fil.bg.ac.rs/curriculum.php?jezik=sr) на филолошком га чак зову и низоземски (недерландски нисам нашао, а досад нисам чуо, мада се не бавим тиме).
Ma nisam čuo ni ja, pogrešio sam u brzini.
Једно је мислити да правило није добро. (Мада мени ни Јетеборг није трагично: као да први пут ту имамо помешане синтагматске и парадигматске односе!) Друго је не поштовати правило.
Ali jedno je ne poštovati pravilo iz neznanja, a drugo, na primer, radi doslednosti prema izvornom izgovoru. Ne može se nekom bandoglavcu sa Vikipedije jednako suditi kao i jednom Milošu Đuriću.
-
Vukvuče, a šta kažeš na Goteburg? Zašto ti smeta uticaj izgovora samo na početku imena?
Pa čak mi je i Goteborg bolje nego Jeteborg. Bar je dosledno pravopisu, Jeteborg nije dosledno ničemu.
-
Ali sistem ne mora biti dosljedan jednom ili drugom, nego često zavisi od toga kako ga je narod spontano sklepao. Pročitaj opšta razmatranja u Pravopisu.
-
Stoundare, ne razumem tvoju primedbu, u krajnjoj liniji ništa ne mora.
Ali vidiš da je i Rajić prvo bio za -borj, pa se kasnije predomislio.
Ja mislim da je njegov prvobitan stav bio dosledniji i da nije sasvim pogrešno ni ako ostanemo pri njemu. On je od njega odustao misleći da je u praksi -borg toliko ukorenjeno da je već nepopravljivo, ali mi smo ta praksa, čovek koji će napisati Jeteborj na svom sajtu je praksa. Tako da ako već menjamo praksu, koja je Geteborg, ja glasam još jednom za Jeteborj. A vi kako hoćete.
-
Ja nisam za to da mijenjamo praksu, samo kažem da su transkripcioni sistemi puni kompromisa, izuzetaka i svakojakih optimizacija, tako da ne možemo razmišljati o dosljednosti ili prema izgovoru, ili prema pisanju, nego je najbitniji stvoreni običaj. A nisam vidio da je Rajić bio za -rj — kaže u starom tekstu da su „ta i slična imena već toliko ušla u upotrebu da ih ne vredi menjati.“ Dakle, i nabrojana i slična imena. Možda mu je Pižurica malčice doradio rečenicu, jer upravo je kombinacija -rg bila jasno propisana već u P 93 (u opštem dijelu koji govori o nezgodnim suglasničkim grupama).
-
Ja nisam za to da mijenjamo praksu, (…) nego je najbitniji stvoreni običaj.
Običaji se, međutim, i menjaju. Ja sam rekao šta sam imao, ne bih se dalje nastavljao.
-
И правила се мењају, нарочито ако се заснивају на обичају.
Потпуно је јасно да је главни принцип систем: Ј је Ј, али је такође јасно да је транскрипција заснована на више критеријума: 1) изговор, 2) писање, 3) створени обичај. И никад се не примењује само један.
Једнако бисмо имали права да се бунимо зашто имамо распар с италијанског Ђ : Ч (које и тежи да усистеми Ћ), те у енглеском: наглашено UR → ер, ненаглашено UR → ур…
Ни Ђурић није изнад правила. Кад зна боље, нек направи стабилни систем транскрипције. Колико је лингвиста устало против философа! То је оно кад је неко päpstlicher als der Papst.
-
Stručnjaci govore nizozemski, a odsek se zove nederlandistika.
Pa i odsek za španski se zove hispanistika, pa se ne kaže hispanski. :P
-
Pozdrav svima!
Ja sam novi član ovog foruma i odmah moram da se predstavim da sam ja taj Slobodan koji je postavio dva pitanja istaknuta na početku ove teme. :) Takođe, želim da vam kažem i da nisam filolog i stručnjak za jezik i pravopis, ali mislim da imam zavidno znanje u odnosu na mnoge kojima je poznavanje jezika i pravopisa obaveza. ;)
U imejlu koji sam dobio sinoć, administrator sajta (ne znam još uvek ime, neka mi ne zameri) obaveštava me da odgovor mogu pronaći ovde, i to me je prilično obradovalo. Međutim, nakon što sam iščitao sve prethodno napisano, razočaran sam jer mogu da konstatujem da je mnogo toga napisano, ali da ja i dalje ne znam da li ubuduće da pišem i koristim Geteborg, Jeteborg ili Jeteborj.
Na sajtu stoji ovako:
"Један број топонима добили смо посредством неког другог језика, по правилу немачког. Те облике би, кад би замена била непрактична као у случају Kobenhavn : Кебенхавн требало оставити како је уобичајено, али, кад год је то могуће, заменити прилагођавањем према изворном називу."
Molim vas, šta na praktičnom primeru treba da znači "kad god je to moguće"? Pa uvek je moguće! I kako da znam kad treba, a kad ne treba ostaviti uobičajene i duboko ukorenjene nazive? Poenta jeste da jedno pravilo isključuje ovo drugo, samo ukoliko postoje jasno ustrojena i naučno zasnovana pravila, a u ovom primeru čini se da postoje. [da]
S tim u vezi, dovodim u pitanje konstataciju da se u nekim slučajevima treba držati "ustaljenog običaja i navika" jer, kako neko napisa ranije, navike i običaji postoje da bi se menjali. To nije mrtvo slovo na papiru, pogotovo ako nije naučno utemeljeno. Jednom se od nečeg ili nekog mora početi.
Podsetiću vas da su sličan problem imali ranijih godina mnogi sportski komentatori koji ime švedskog fudbalskog stručnjaka i selektora nisu znali kako da izgovore - Sven Goran Erikson ili Sven Joran Erikson (mada po pravilima navedenim na sajtu, najispravnije bi bilo Sven-Jeran Erikson jer se čovek originalno zove Sven-Göran Eriksson).
Da ne bih bio pogrešno shvaćen, savršeno razumem da postoje brojni izuzeci od pravila, samo što u ovom slučaju to deluje prilično zbunjujuće. "Možda može ovako, a možda bi trebalo onako, pa vi, kad se suočite sa problemom, pogledajte u magičnu kuglu." [neznam]
Kad smo već kod toga, mislim da ste u tabeli sa pravilima transkripcije sa islandskog napravili grešku kod imena Páll. Umesto Paudl, mislim da treba da stoji Paul jer kasnije piše da "LL" između vokala ide u "DL", a u primeru Páll "LL" stoji iza vokala, a ne između. Ukoliko sam pogrešno protumačio, izvinjavam se. ;)
Što se tiče odgovora na pitanje o međusamoglasničkom j, najlepše vam hvala za skretanje pažnje na -io. Međutim, postoji još nedoumica u primerima poput:
Rus Алан Бадоев - Da li je on Badoev ili Badojev?
Litvanac Darius Užkuraitis - Užkuraitis ili Užkurajitis?
Beloruskinja Лейла Исмаилова - Je li ona Ismajilova, Ismajlova ili Ismailova?
Možda ne bi bilo loše da to opšte pravilo obaveznog međusamoglasničkog j bude suženo na neke konkretne primere jer ovako može da se loše protumači da uvek i svuda između dva vokala ide j prilikom transkripcije sa drugog jezika.
Zbog ovakvih, ali i mnogih drugih neuređenih stvari u našem jeziku i pravopisu, dugo sam "imao politiku" da na sajtu koji uređujem, a koji je latinični, ostavljam originalna imena. Međutim, i tu sam nailazio na probleme kod jezika sa drugačijim pismom (jermenski, gruzijski, azerbejdžanski, ruski, bugarski i dr) jer sam morao da koristim latiničnu englesku transliteraciju. Tražio sam savete kod stručnih ljudi koji su mi, između ostalih, rekli jednu prostu stvar: "A zašto bi koristio tuđu latiničnu transliteraciju kad mi imamo svoju, našu lepu latinicu?" :D I onda sam, da bi sajt izgledao uredno i respektabilno, počeo da se služim transkripcijom, i naišao u još veći i mračniji tunel. [kuku]
-
ja i dalje ne znam da li ubuduće da pišem i koristim Geteborg, Jeteborg ili Jeteborj.
Prema važećim pravilima transkripcije trebalo bi Jeteborg. Ukorenjen je, međutim, oblik Geteborg. A ja te sa svoje strane lično ohrabrujem da koristiš Jeteborj. ;)
šta na praktičnom primeru treba da znači "kad god je to moguće"?
Na praktičnom primeru da Beč ostaje Beč, iako bi prema izvornom nazivu trebalo Vin.
samo ukoliko postoje jasno ustrojena i naučno zasnovana pravila,
Pravila treba da budu jasna, ali svakako nisu naučno zasnovana. Pravopis je čista konvencija. ;)
-
Rus Алан Бадоев - Da li je on Badoev ili Badojev?
Litvanac Darius Užkuraitis - Užkuraitis ili Užkurajitis?
Beloruskinja Лейла Исмаилова - Je li ona Ismajilova, Ismajlova ili Ismailova?
Rus je Badojev, zato što se e u toj poziciji (iza vokala) transkribuje kao je (inače u toj poziciji j nije obavezno: npr. poezija itd.). Pravila za litvanski ni beloruski ne postoje; trebalo bi videti da li se kombinacijom ai beleži diftong [aj] - u kom slučaju bi trebalo Uškurajtis (po pravilima jednačenja po zvučnosti, mada bih ja i tu razmislio o Užkurajtis) -, ili sekvenca dva vokala [ai] - u kom slučaju bi trebalo Uškuraitis (ili Užkuraitis), bez j, jer se ono u toj poziciji ne piše (npr. naivan; sem ako je deo osnove: npr. tajiti). Isto i za beloruski - ali tu mislim da je Ismailova.
-
Здраво, Cobbe. Ја сам ти написала имејл, и јесте, мало сам пожурила, али сам мислила да ћу имати времена да напишем писмо проф. Рајићу, међутим, мењали смо верзију форума тако да сам једноставно заборавила и не Гетборг и на Рајића, јер као што и сам видиш, превод који ова верзија нуди је катастрофалан те смо почели да радимо на новом, плус много тога што треба да се удеси и врати на своје место… Одговор на сва твоја питања, једино може дати проф. Рајић, пошто је он писао одељак о транскрипцији за скандинавске језике у Правопису. Ето, обећавам да ћу вечерас написати мејл, и надам се да ће нам проф. Рајић опет одговорити брзо, као што је то урадио и прошли пут.
Rus Алан Бадоев - Da li je on Badoev ili Badojev?
Litvanac Darius Užkuraitis - Užkuraitis ili Užkurajitis?
Beloruskinja Лейла Исмаилова - Je li ona Ismajilova, Ismajlova ili Ismailova?
Примети да ни у једном примеру И није прво. Имамо ОЕ, АИ и АИ. А Ј је обавезно само у комбинацијама ИА, ИЕ и ИУ. На истој страници на сајту има и о међусамогласничком Ј између других комбинација вокала.
-
Kad smo već kod toga, mislim da ste u tabeli sa pravilima transkripcije sa islandskog napravili grešku kod imena Páll. Umesto Paudl, mislim da treba da stoji Paul jer kasnije piše da "LL" između vokala ide u "DL", a u primeru Páll "LL" stoji iza vokala, a ne između. Ukoliko sam pogrešno protumačio, izvinjavam se. ;)
Ниси пажљиво прочитао. Пише да се ll транскрибује као дл „између вокала, испред r и n,
на крају речи“.
-
Hvala vam svima na odgovorima. ;)
Ниси пажљиво прочитао. Пише да се ll транскрибује као дл „између вокала, испред r и n,
на крају речи“.
Tačno, prevideo sam taj detalj. Hvala. ;)
Bruni, hvala mnogo. Nadam se da ćemo svi dobiti razjašnjenje. [bravo]
Vukvuče, hvala i tebi na odgovorima i mišljenju. Ipak, moram dalje da se nadovežem jer si spomenuo Beč. Mislim da Beč, Napulj, Solun i neki drugi nazivi gradova nisu adekvatan primer za ono na šta sam ciljao, a to je zašto bi ljudi trebalo da i dalje putuju u Kopenhagen, ne u Kobenhavn, a umesto u Geteborg treba da idu u Jeteborj? [neznam] Geteborg je, isto kao i Kopenhagen, duboko ukorenjen među narodom, i mogu da se kladim da kad bi sad počeo da pišem o Jeteborju, 99,9% sveta ne bi imalo pojma o kom gradu je reč. :D Dakle, po kom kriterujumu tradicionalni nazivi treba da ostanu tradicionalni, a koje izričito treba menjati u praksi? Slično je i sa Diseldorfom (čitao sam o ovoj temi ovde na forumu). Iako narod po automatizmu piše i koristi DiZeldorf, što govori da je to ukorenjen naziv, prilično je dosledno pravilo po kojem je on DiSeldorf i varijanta za Z se isključuje po svakom osnovu kao nepravilna.
Dobar primer da se običaji ipak mogu menjati su Stokholm (ja sam u školi učio da je Štokholm) i Sheveningen, jer danas prilično retko srećem da neko piše i izgovara Štokholm.
Da se razumemo, ja sam prvi za to da se nazivi stranih vlastitih imena počnu koristiti po pravilima. Ali, ako svi kolektivno idemo na ekskurziju u Jeteborj, onda na tom putu ne bi trebalo da zaobiđemo ni Kobenhavn. :hehe:
Kada je u pitanju obavezno međusamoglasničko j, potrudiću se da još koji put "pročešljam" ono što ste pisali na sajtu. ;D
-
Nema na čemu. ;) Slažem se s tobom u svemu što si napisao. Po meni, treba da ostane Geteborg, baš kao i Kopenhagen. Verujem da će i prof. Rajić isto reći, ali nije zgoreg dobiti potvrdu od njega (kad već možemo).
-
Vukvuče, ne razumijem zašto predlažeš Jeteborj kad to nije poželjno prema Pravopisu. Transkripcija nije plemenito sredstvo za čuvanje izvornog izgovora i približavanje drugim kulturama, nego pokušava dostignuti u ćirilici onu pravopisnu dosljednost koju imaš u izvornom pisanju. Ideal je da čitalac rođen u Kraljevini Jugoslaviji i danas nailazi na isti oblik u tekstovima. Može doći do spontanih ispravki ako je riječ o velikoj greški, ili namjernih ako je neko ime prilično nepoznato, ali treba izbjegavati stvaranje nedoumica kad god je moguće.
-
Klajn je za Geteborg i protiv Jeteborja. (http://books.google.com/books?id=JsUXAQAAIAAJ&q=Гетеборг&dq=Гетеборг&hl=en&sa=X&ei=JSUwT9HtA8Wp-gabwoiuDg&redir_esc=y) Ima li ko Pisce i pismenjake?
-
Имам ја. Сад ћу погледати.
-
Onda da ne pišem Rajiću? Ako Klajn kaže da je Geteborg, onda je sigurno tako.
-
[У првом делу чланка критикује старије нормативисте што се баве само домаћим топонимима а не занимају се за транскрипцију страних имена. Хвали појаву Прилога Правопису.]
Да се то постигне [тј. тачно писање страних географских и личних имена], било би неопходно да новинари, преводиоци, коректори и сви други који посредују у преношењу страних имена схвате да су дужни да их преносе у исправном облику, а да је произвољно и недоследно писање аљкавост равна преношењу лажних вести. То, опет, подразумева да се од дотичних преносилаца траже три особине: знање најважнијих страних језика, навика да за имена из језика које не знају потраже савет стручњака, и треће и најважније, познавање основних начела транскрипције. Та начела, изнета у већ поменутим Прилозима Правопису, своде се у суштини на ово: није довољно познавати изговор у страном језику и што верније га забележити словима наше ћирилица. Добра транскрипција мора водити рачуна и о томе да се не удаљи сувише од изворне графије, да звучи природно, да не уноси ломове у одавно устаљене правописне навике, да не отежава промену имена по падежима. Конкретно то значи да се морамо бранити од оних који би хтели да Гетеборг зову „Јетеборј“, јер су чули да Швеђани тако изговарају; од преводилаца с француског који пишу „Франсуа“, „Пуаро“ и слично; од оних који, ропски подржавајући енглески изговор, пишу „Сјузн“, „Џејмз“ и чак „Трнбул“.
Такве незграпности догађају се онима који су „преучили“ страни језик. С друге стране, зна се да нам главна мука није претерана ученост, него недоученост: потпуно непознавање страног изговора, у з бркање речи, правила и појединих језика међу собом, као кад Диселдорф постане „Дизелдорф“, или се француско име Катрин изговара по енглеском. […] Због овога се има утисак да су аутори Прилога мало предалеко отишли у свом захтеву да се не мењају „ликови имена која су већ ушла у постојани изражајни обичај“, чиме нас обавезују да довека трпимо сваку грешку која се макар и мало устали.
[Даје пример енгл. Mailer → Мајлер ум. Мејлер.] Зар нема наде да би се овакве грешке једног дана могле исправити? Пример „Лос Анђелоса“ показује да има. Мало еластичнији прописи омогућили би писменим људима да већ сада почну да их исправљају. Не можемо чекати да се и у Диселдорфу одрже олимпијске игре па да наши новинари схвате да име тог града нема никакве везе с инжењером Дизелом и његовим мотором.
[Даље пише о грешкама на Тахитима, Хаитима, Љермонтова улица.]
-
Onda da ne pišem Rajiću? Ako Klajn kaže da je Geteborg, onda je sigurno tako.
Тим пре што је ово писано између 1980. и 1993. Ако је тад било укорењено, онда нема спора.
-
Hvala, Džo.
-
Нема на чему.
-
Pa eto, onda neću pisati. To je sasvim dovoljno da posluži kao pouzdan odgovor. Dakle, Geteborg je odomaćeno, i tačka. :)
-
I Prćić je za Geteborg. Sjetih se da geografski rječnik ne obrađuje samo imena iz zemalja u kojima se govori engleski, nego i druga važnija imena iz cijelog svijeta.
-
Eto, odbraniste se.
-
E, ovo je već sjajno i ima smisla. [skoki] Raduje me ovakav zaključak, mada u suštini ne volim "pravila sa milion i jednim izuzetkom" te zato mislim da je mišljenje Vukvuka najpraktičnije, ako mogu tako da se izrazim, jer smanjuje broj nekih drugih budućih dilema i nedoumica. :D
Hvala vam, pomogli ste mi mnogo. [pljes]
-
Nema na čemu, i drugi put. [fsmile]
-
Marta 2005. godine učestvovao sam kao eksterni stručnjak u oblikovanju studija balkanologije na Univerzitetu u Geteborgu.
-
Da li je samo Sheveningen? Kao što je Stokholm?
-
Da li je samo Sheveningen? Kao što je Stokholm?
[yes]