Mi ne možemo da ubacimo negde J, ako ga nema u pisanju, izgovru, i kada transkribujemo dobićemo Теотивакан и наватл. Ja ne bih volela da meni neko stricne J, ili da ga izgovara kao DŽ jer se znaju pravila čitanja u našem jeziku, pa molim lepo, ako ja učim pravila u njihovom, očekujem isto to za moje.
Simon i Simone. Muško i žensko. Imamo u prvom imenu nazalno O, a u drugom ono postaje delimično nazalan čuje se i nazal i slovo N i onda znamo da je to zenskog roda. Ali prevodimo Simon i Simona. Prilagođavanje, razlikovanje muškog i ženskog imena na našem jeziku, takva su pravila.
Andrijana, Andrijan. Andrea, Andreja, Andria, Andrija. Kako bi to bilo na nekom stranom jeziku? Može i španski, pored fr. .