Kaže se
žìlēt i
krèdīt. Tako kako Luče govori kada govori o predmetu.
![smiley2 [fsmile]](https://mcalc.net/Smileys/default/female.gif)
Gulo Gulo, možda to i nije govorio Zagrepčanin nego, što Duja kaže, neko „sa Morȁvu“.
![smiley2 [fsmile]](https://mcalc.net/Smileys/default/female.gif)
I ljudi bi odatle (a to je jedno
ogromno parče Srbije, preko južnog Banata, okoline Beograda, Topole, Kraljeva i Sjenice, pa od te linije na istok sve što obuhvati) isto, sasvim najnormalnije, izgovorili
kredit s akcentom na drugom slogu.
Između ostalog, u Zagrebu i široj okolini se mnoge dvosložne reči naglašavaju na drugom slogu: žilët, pakët, bedäk, kredït…
Mislim da svud tuda treba dugosilazni, a ne kratkosilazni:
žilȇt, pakȇt, bedȃk, kredȋt. (Ili ga možda tako samo moje novoštokavsko uho percipira; nisam toliko stručan za kajkavsko narječje.
![ne znam [neznam]](https://mcalc.net/Smileys/default/unknw.gif)
)
Po novoštokavskom prenošenju, taj akcent onda ostavlja dužinu za sobom, pa tako pravilno daje
žìlēt, pàkēt, bèdāk, krèdīt (i u gen.
žiléta, pakéta itd.). Tako i za
natalitȇt.
Minȉstar i
demokrȁtski su drugo, tu zaista bude kratak akcenat (i u novoštokavskim govorima po prenošenju daje
mìnistar i
demòkratskī, bez dužine na slogu na kojem je izvorni akcenat).
Zapravo, ima čak i sličnosti s našim južnim govorima, jer je sistem troakcenatski i bez novoštokavskog prenošenja, ali ne znam teoretske detalje.
Naravno!
![smiley2 [fsmile]](https://mcalc.net/Smileys/default/female.gif)
I to nisu tek slučajne sličnosti, već upravo fonološke istosti.
![smiley2 [fsmile]](https://mcalc.net/Smileys/default/female.gif)
Ne radi se uvek, naravno, o istim akcentima ili čak i fonetski o zaista istoj vrsti akcenta u kajkavskome i u staroštokavskim dijalektima; ali se na dubinskom nivou i te kako radi o jednome realnom fonološkom poklapanju između njih.
