Српски језички атеље
Српски језички атеље => Правопис => Транскрипција => : Александар 24. 05. 2012. у 21.19
-
Поздрав свима.
Интересује ме како да напишем наслов ове теме на српском језику? Не знам како да транскрибујем Massachusetts? Такође не знам како да сложим речи како би назив на нашем језику одговарао стварном значењу на енглеском. Мислим да се Massachusetts транскрибује као Масачусетс (у складу са напоменом 6, т212, П10). Е сад, пун назив би могао да изгледа овако:
- Технолошки Институт Масачусетс
мада мени много боље звучи овако:
- Институт за технологију Масачусетс.
Замолио бих вас за мишљење.
Унапред вам хвала.
-
Masačusets Institjut ov Teknolodži (mada bih ja najradije ostavio izvorno), i dalje u tekstu samo MIT.
Eventualno Masačusetski tehnološki institut / institut za tehnologiju, ali naše institut očito ima drugo značenje nego institute u engleskom.
-
Ako nemamo ustaljen prevod, koristio bih izvorno pisanje (transkripcija izgleda očajno), a u daljem tekstu MIT.
-
Pa izgleda očajno (iskasapljeno), ali mislim da Aleksandar insistira na transkripciji (bar sam takav utisak stekao ranije).
-
Mislim da se Prćić nikako ne bi složio s potpunom transkripcijom, nego bi propisao neki prevod.
-
Izvinite, a što bismo transkribovali celo ime insitucije? Tehnološki institut u Masačusetsu, Institut za tehnologiju u Masačusetsu… NE BIH pravila pridev Masačusetski jer zvuči očajno. I SVAKAKO ne bih transkribovala Institjut ov teknolodži. [bljak] Ja zapravo uopšte ne znam odakle vamj ideja da se sve to tanskribuje?
-
Jesi li ti Vuče, ozbiljan? Gledam šta si napisao i ne mogu da verujem da si bio ozbiljan…. :(
-
Jа бих писао изворно. Зашто не?
-
Kako da li sam ozbiljan? :-/
Ako se prevodi, mislim da bi svakako trebalo Masačusetski; nisam siguran zašto se uopšte naši univerziteti zovu Univerzitet u Beogradu itd., a ne Beogradski univerzitet itd., ali izvornije je Masačusetski nego u Masačusetsu.
Institute bi čak i mogao da ostane institut, zapravo je teže pitanje da li je of technology — tehnološki ili npr. tehničkih nauka? Imam utisak da je englesko technology šire nego naše tehnologija.
-
pravila pridev Masačusetski jer zvuči očajno
Хех, а мени је то баш cool. [pardon]. Мислим, зашто не Масачусетски технолошки институт?
-
Jа бих писао изворно. Зашто не?
Zato što nema potrebe za tim. Sasvim je pristojno i dobro prevesti ime te institucije. Da je prevod nezgodan, da zvuči bez veze, pa ajde, ali radi se o sasvim običnbim rečima i institucijama koje i mi imamo (ili možemo imati).
-
pravila pridev Masačusetski jer zvuči očajno
Хех, а мени је то баш cool. [pardon]. Мислим, зашто не Масачусетски технолошки институт?
Pa u krajnjem slučaju, može i to, mada se meni lično najmanje dopada od mogućih rešenja. Samo ne ostavljati u originalu ili ne daj bože, transkribovati.
-
Pa izgleda očajno (iskasapljeno), ali mislim da Aleksandar insistira na transkripciji (bar sam takav utisak stekao ranije).
Наравно да не инсистирам. Зато сам и затражио помоћ од вас.
На основу свега што сте рекли мислим да је најбоље решење Институт за технологију у Масачусетсу.
Хвала вам.
-
Ali opet, imamo i modele "Arhiv Srbije", "Istorijski muzej Srbije", "Vojni muzej Beograda" itd.
Stoga je još tečnije "Tehnološki institut Masačusetsa".
-
Ali opet, imamo i modele "Arhiv Srbije", "Istorijski muzej Srbije", "Vojni muzej Beograda" itd.
Мислим да се овде ради о финим нијансама у значењу. Српски архив име другачије значење од Архива Србије, а такође и Српски историјски музеј, те Београдски војни музеј (када би се те институције којим случајем тако и звале). Аналогно наведеном, усуђујем се да кажем да постоје фине разлике у значењу израза Масачусетски технолошки институт, Технолошки институт Масачусетса и Технолошки институт у Масачусетсу.
-
Без скретања с теме, молим вас.
Дајте да се реши ово око МИТ-а, ако већ није.
-
Дајте да се реши ово око МИТ-а, ако већ није.
Valjda MIT-ja ako se izgovara Em-Aj-Ti? Ili je ušlo u običaj Em-I-Te, što bi bilo lošije po Pravopisu, ili možda Mit?
-
Белопољански:
@Тема: Масачусетски технолошки институт. Можда је, на овом изолованом примеру, боље Технолошки институт у Масачусетсу (МИТ) да му име не би деловало као брзалица и да се у говору не би трокирало на оном „счсц“, али једино због тога.
О Србијанцима, Српском архиву или Архиву Србије наставите овде (http://forum.srpskijezickiatelje.com/index.php?topic=2633.0), а овај цитат је Белопољански дао на тему, па сам га овако издвојио, јер се поруке не могу дуплицирати.
-
Valjda MIT-ja ako se izgovara Em-Aj-Ti? Ili je ušlo u običaj Em-I-Te, što bi bilo lošije po Pravopisu, ili možda Mit?
А ја сам га прочитао баш као [мит], јер је изоворљив низ слова, па отуд само -а као падежни наставак.
-
А што не би био ТИМ (Технолошки институт у Масачусетсу)? Или можда МИТ (Масачусетски институт за технологију)? Или, пак, МТИ (Масачусетски технолошки институт)?
-
Што се мене тиче, сва решења су прихватљива, мада бих волео да се једно устали у пракси да не бисмо виђали шаренило. Можда се баш због препознатљивости задржава скраћеница МИТ, пошто се и срећу различита решења.
-
Онда је најбоље Масачусетски институт за технологију, будући да на тај начин акроним остаје неизмењен.
-
Устаљени акроним се не мора мењати. Ни званичан превод пуног имена НАТО-а не одговара скраћеници НАТО.
-
Ne znam zašto su svi izignorisali moj komentar, ali otkuda u Masačusetsu, kada je Masačusets država? Po meni je ili Masačusetski ili eventualno Masačusetsa.
Drugo, kako je englesko institute tako olako postalo institut, kada je kod nas institut nešto drugo, a ovamo se lome koplja oko nekih drugih stvarnih ili umišljenih anglizicama koji su se sa svoje strane u svakom slučaju već primili u srpskom.
Treće, kako ste se odlučili između tehnološki institut, institut tehnologije, institut za tehnologiju?
-
Drugo, kako je englesko institute tako olako postalo institut, kada je kod nas institut nešto drugo, a ovamo se lome koplja oko nekih drugih stvarnih ili umišljenih anglizicama koji su se sa svoje strane u svakom slučaju već primili u srpskom.
Добро, па како онда да се преведе реч institute?
-
Pa ne znam, možda i treba da ostane institut (jer se i neke ruske visoke škole zovu tako), ali zaslužuje neki komentar.
-
Ne znam zašto su svi izignorisali moj komentar, ali otkuda u Masačusetsu, kada je Masačusets država? Po meni je ili Masačusetski ili eventualno Masačusetsa.
Drugo, kako je englesko institute tako olako postalo institut, kada je kod nas institut nešto drugo, a ovamo se lome koplja oko nekih drugih stvarnih ili umišljenih anglizicama koji su se sa svoje strane u svakom slučaju već primili u srpskom.
Treće, kako ste se odlučili između tehnološki institut, institut tehnologije, institut za tehnologiju?
Institute би се могло превести с установа, завод или нешто треће, ни мени институт не пије воду. У праву си и што се тиче тога да је Масачусетс држава, па би требало присвојни придев или генитив употребити.
Масачусетски <нешто> за технологију бих ја, по узору на Завод за јавно здравље, за ово, за оно.
-
Масачусетски технолошки завод?
-
Pošto je MIT i obrazovna ustanova (ili prevashodno obrazovna), sigurno se mora upotrebiti neka od naših reči koja označava takvu ustanovu, te tako imamo "fakultet", "univerzitet", "institut", "(visoka) škola".
U tom smislu "zavod" ne bi bilo srećno rešenje, a od ponuđenih je "institut" najbolji izbor, pošto, kao i kod nas, američki univerzitetski institut predstavlja obrazovno-naučnu ustanovu koja, sem što školuje studente, tesno sarađuje s privredom na razvijanju novih tehničkih rešenja i u praktičnim istraživanjima.
-
Bacite pogled na ovo:
The Technische Universität Berlin (TUB or TU Berlin) is a research university located in Berlin, Germany. Translating the name into English is discouraged by the university, however paraphrasing as Berlin Institute of Technology is recommended by the university if necessary (a German Institut often refers to a university department only).
Kao i ovo:
Vienna University of Technology (German: Technische Universität Wien) is one of the major universities in Vienna, the capital of Austria. Founded in 1815 as the "Imperial-Royal Polytechnic Institute" (k. k. Polytechnisches Institut), it currently has about 26,200 students (19% foreign students/30% women), 8 faculties and about 4,000 staff members (1,800 academic). The university’s teaching and research is focused on engineering and natural science.
Zašto mene niko ne sluša. :P
-
Nije to loše, Vuče, ali sad se pitam da li bi kod nas zbilja bilo umesno univerzitetom proglašavati ustanovu koja se bavi, suštinski, samo jednom granom ljudskog znanja (eventualno s više srodnih ogranaka).
Srpskom pojmu univerziteta više odgovaraju Stenford, Jejl, Kembridž i sl., gde se može studirati i medicina, i pravo, i matematika, i ekonomija itd.
-
Ali zar akronim MIT nije toliko poznat da stvarno ne moramo komplikovati stvar? Jednom ostavimo naziv u izvornom pisanju, u daljem tekstu MIT. Zašto bi pisac ovoliku muku mučio da bi mu na kraju prevod ostao netačan?
-
Мени је нормално: једном преведено име, у даљем тексту само транскрибовани акроним (а не акроним над преводом). Тако се институције у мојој сфери деловања помињу у текстовима енглеском, на пример German Aerospace Center једном а даље у тексту DLR (од Deutsches Zentrum für Luft- und Raumfahrt, које се нигде не помене), или Central Aerohydrodynamic Institute једном а даље у тексту TsAGI (од Центральный аэрогидродинамический институт, које се нигде не помене).
-
Nije to loše, Vuče, ali sad se pitam da li bi kod nas zbilja bilo umesno univerzitetom proglašavati ustanovu koja se bavi, suštinski, samo jednom granom ljudskog znanja (eventualno s više srodnih ogranaka).
Srpskom pojmu univerziteta više odgovaraju Stenford, Jejl, Kembridž i sl., gde se može studirati i medicina, i pravo, i matematika, i ekonomija itd.
Pa nije baš tako uzak ni MIT, pogledaj koje sve oblasti pokrivaju: http://web.mit.edu/education/.
Ali ja samo ističem kako su oba pitanja otvorena: i kako prevesti institute i kako prevesti technology.
Kod institute, treba imati u vidu, kao što sam rekao, da se i neke ruske visoke škole zovu instituti. Neko je u tom kontekstu pomenuo zavod kao mogući prevod (meni se, iskreno, ne sviđa); ali onda sam se setio da i rusko vuz treba misliti kako prevesti.
Kod technology, treba razjasniti šta tačno obuhvata ili, pre, kako se koristi ta reč na engleskom i na srpskom. Takođe treba imati u vidu i fr. écoles polytechniques i slične termine u drugim jezicima (it. politecnico, šp. politécnico, nem. Polytechnikum).
A tu je i opcija izvornog pisanja, koju pominje Stoundar, a koja je i meni najbolja, posebno ako se piše latinicom.
-
Časlave, moraš do sutra da napišeš tekst i ne smiješ napraviti grešku u prevodu. Šta onda?
-
Nije to loše, Vuče, ali sad se pitam da li bi kod nas zbilja bilo umesno univerzitetom proglašavati ustanovu koja se bavi, suštinski, samo jednom granom ljudskog znanja (eventualno s više srodnih ogranaka).
Није само једна грана - сајт МИТ-ја показује да тамо има свега и свачега из разних области природних и друштвених наука. Према нашим прописима, универзитет мора да има најмање три факултета. Реално, МИТ далеко надмашује тај број (мада би његово "30 departments", строго говорећи, требало превести са "30 катедри", или "30 одсека", а не "30 факултета") тако да бих рекао да потпуно заслужује назив "универзитет". Мада, мислим да то "универзитет" не може да се "прими", установа је и код нас превише позната као "институт", тако да МИТ = "Масачусетски институт за технологију" изгледа као најбоља опција.
-
Časlave, moraš do sutra da napišeš tekst i ne smiješ napraviti grešku u prevodu. Šta onda?
Онда текст уопште не напишем. Такви услови мени нису прихватљиви, нити ми је ико икад постављао такве услове.
Под нормалним условима овако. Грешке у преводу овде не може бити, јер нема признатог арбитра који би грешку могао да прогласи. Може да буде само одступање од распрострањеног превода, каквог не знам да ли има или нема, али сумњам да нема. Помињане нијансе значења речи институт и технологија кроз језике сматрам исувише ситним да би утицале на превод, па бирам најпрозирнији превод који је и стилски прилагођен: Масачусетски технолошки институт. Формулација „за технологију“ пре иде када следи опис технологије или још нека област деловања („Институт за технологију нуклеарних и других минералних сировина“, „Институт за технологију и хигијену меса“), но и такву формулацију сматрам сасвим пристојном. Не сматрам никаквим проблемом самим по себи постојање различитих превода у различитим текстовима. Свађао бих се са лектором који би мењао превод који бих ја употребио; а можда и са рецензентом који би га мењао, у зависности од тога колику сенку баца. Овим наглашавам недостатак арбитра, те да ако дође до сукоба укуса, разрешење мора наступити декретом вишег у ланцу исхране.
-
Замало да те премунта Стоундар да напишеш изворно. :D
-
Znači, bolje da u tekstu upotrijebiš prevod s kojim se svaki čitalac ne bi složio nego da ostaviš tačan naziv u izvornom pisanju? :-/ Zar je takva isključivost u skladu s normom srpskog standardnog jezika?
Dobro, a sad zamisli da pišeš članak o takmičenju mladih autora s MIT-ja i moraš navesti naslove pripovijetki koje su dobile nagradu, a ono sve igra riječima do igre riječima. Hoćeš li se onda prihvatiti književnog prevođenja? Naravno, morao bi pročitati svaki od njihovih tekstova, samo da bi bio siguran u svoj prevod.
-
Dobro, a sad zamisli da pišeš članak o takmičenju mladih autora s MIT-ja i moraš navesti naslove pripovijetki koje su dobile nagradu, a ono sve igra riječima do igre riječima. Hoćeš li se onda prihvatiti književnog prevođenja? Naravno, morao bi pročitati svaki od njihovih tekstova, samo da bi bio siguran u svoj prevod.
Ne, neće ih prevoditi, nego će ih navesti u originalu. Samo ako je pripovetka već prevedena, onda će navoditi i naslov na srpskom. Nije na autoru članka da se bavi književnim prevođenjem.
-
Znači, bolje da u tekstu upotrijebiš prevod s kojim se svaki čitalac ne bi složio nego da ostaviš tačan naziv u izvornom pisanju?
У начелу, да — није неопходно да други имају исти укус као ја. У пракси, не очекујем да се ниједан читалац не сложи са мојим преводом, већ само понеки.
Dobro, a sad zamisli da pišeš članak o takmičenju mladih autora s MIT-ja i moraš navesti naslove pripovijetki koje su dobile nagradu, a ono sve igra riječima do igre riječima. Hoćeš li se onda prihvatiti književnog prevođenja? Naravno, morao bi pročitati svaki od njihovih tekstova, samo da bi bio siguran u svoj prevod.
Контрапитање: замисли да пишеш чланак латиницом о такмичењу младих аутора са Ломоносова (http://en.wikipedia.org/wiki/M.V._Lomonosov_Moscow_State_University), и онда ово ресто. Шта ћеш урадити? Применом овог критеријума, симетричности (Еро и кадија), у оквиру осталих околности одлучио бих шта ћу.
-
Htio sam reći „s kojim se poneki čitalac ne bi složio“, ne da se ama baš niko ne bi složio s prevodom, ali sam možda upotrijebio dvosmislenu ili netačnu formulaciju.
Odgovor na kontrapitanje: ostavio bih naslove u ruskoj ćirilici, osim ako ne postoji koji razlog za transliteraciju (sad mi ne pada na pamet), kada bih primijenio neki od rasprostranjenih sistema transliteracije ruskog.
-
Odgovor na kontrapitanje: ostavio bih naslove u ruskoj ćirilici, osim ako ne postoji koji razlog za transliteraciju (sad mi ne pada na pamet), kada bih primijenio neki od rasprostranjenih sistema transliteracije ruskog.
Pa zar nije dovoljan razlog to što moraš tekst napisati u latinici?
-
Pogrešio sam, priznajem.
Ali na sajtu MIT-a stoji i da on obuhvata "five schools" - arhitekturu, tehničke nauke, društvene nauke, menadžment i prirodne nauke - te se onda "univerzitet" nameće kao rešenje, pošto američko "school" u visokoškolskom kontekstu prevodimo kao "fakultet" (npr. Harvard Medical School).
-
Bruni: ako možemo u ćiriličkom tekstu pisati engleskom latinicom kad nam nema druge, možemo i u latiničkom u istoj situaciji pisati ruskom ćirilicom. S obzirom da znaš srpsku ćirilicu, i ruska će ti biti prilično prozirna — šta će ti latinička transliteracija ruskog?
-
Pa nije da nam nema druge. Postoje, kao što i sam reče, sasvim prihvatljivi sistemi transliteracije ruskog u latinicu. Što bismo onda mešali pisma i otežavali život ljudima koji ne čitaju ćirilicu? Jer, ne radi se o meni, nego o nekom ko ne zna ćirilicu, jer zašto bi inače bio postavljen uslov da se piše u latinici?
-
Ali ovdje govorimo o srpskom standardnom jeziku, čiji korisnici čitaju ćirilicu. Neću da previše skrećemo s teme.
-
Čak ni u domaćim ćiriličnim tekstovima ne ostavljamo imena iz ćiriličnih jezika u originalu, nego ih prilagođavamo našoj ćirilici (Чајковски, ne Чайковский). Stoga je preslovljavanje na latinicu po nekom od propisanih sistema celishodnije, a ako nivo teksta nameće potrebu, pri prvom pojavljivanju navešće se izvorni ćirilični oblik u zagradi:
Čajkovski (Пётр Ильич Чайковский)
U svojoj praksi ponekad moram da u engleskom tekstu navedem bibliografski izvor ruskog porekla čiji engleski prevod ne postoji. Onda koristim i jedno i drugo: navodim prvo originalni ruski (tj. ćirilični) oblik imena autora i naziva dela, a zatim u uglastoj zagradi dajem sve to preslovljeno na englesku latinicu.
-
I dobro, šta smo onda zaključili? Masačusetski institut za tehnologiju, Tehnološki institut u Masačusetsu, original, transkripcija ili nešto deseto? Stvarno smo majstori da od jedne tako proste stvari napravimo diskusiju od dva’es’ stranica… :P
-
Farenhajte: ne govorimo o ličnim imenima nego samo o hipotetičkim naslovima pripovijetki mladih autora sa Lomonosova. Imena možemo transkribovati, naslove možemo ostaviti u originalu, prevesti ili transliterirati. Pitanje je, šta ako ne želimo da se prihvatamo književnog prevođenja? Vjerujem da bismo u tekstu pisanom srpskom ćirilicom ostavili takve naslove u ruskoj ćirilici, a isto u latinici u okviru srpskog standardnog jezika. Ne znam, meni transliteracija ruske ćirilice djeluje suvišno, osim ako ne želimo postupiti jednoobrazno u slučaju dodatnih naslova iz kineskog, japanskog i drugih jezika sa pismima za koja se očekuje da će čitaocu biti potpuno neprozirna.
-
Izvinjavam se što nisam odmah dobro shvatio o čemu je reč.
Ako ne postoji "zvanični" prevod tih pripovedaka (tj. nešto što je u Narodnoj biblioteci zavedeno pod svojom CIP karticom), onda je "ad hoc" prevođenje naslova umesno samo ako se stavi u zagradu nakon originalne ruske verzije naslova - ispisane ruskom ćirilicom, dakako - gde će onda taj prevod biti samo provizorna informacija za čitaoca šta naslov znači.
Primer: "U pripoveci Жизнь Мёбиуса (Mebijusov život) Sokolov opisuje…"
-
Izvinjavam se što nisam odmah dobro shvatio o čemu je reč.
Ako ne postoji "zvanični" prevod tih pripovedaka (tj. nešto što je u Narodnoj biblioteci zavedeno pod svojom CIP karticom), onda je "ad hoc" prevođenje naslova umesno samo ako se stavi u zagradu nakon originalne ruske verzije naslova - ispisane ruskom ćirilicom, dakako - gde će onda taj prevod biti samo provizorna informacija za čitaoca šta naslov znači.
Primer: "U pripoveci Жизнь Мёбиуса (Mebijusov život) Sokolov opisuje…"
O Bože! Pa ja to isto rekoh pre nekoliko desetina postova (http://forum.srpskijezickiatelje.com/index.php?topic=2614.msg28469#msg28469)! Opet smo otišli u gadan off. Šta sad, ja da opet seckam? Možemo li se vrnuti na temu, pliz? Kakav je zaključak, dakle?
-
…meni transliteracija ruske ćirilice djeluje suvišno…
Руска азбука ипак има шест слова која ми немамо. Ако се она нађу у наслову те хипотетичке приповетке уопште нема гаранције да ће читаоцу оригинални наслов бити "провидан" у мери да може да га прочита (изговори), на пример "Щенок Юрия Ильиных".
-
Tu ne postoji problem jer će se tako ostavljen naslov snabdeti provizornim prevodom - Psetance Jurija Iljiniha (ako se ne varam?) - koji će onda poslužiti pri čitanju.
-
Poenta je bila da nam neće mnogo pomoći Shhenok Jurija Il’inyh, tako da nema svrhe transliterirati rusku ćirilicu.
-
Неће нам (много) помоћи, слажем се, али је моја поента била да када гледам у неки низ знакова за које не знам шта су, потпуно ми је свеједно да ли гледам у ЯЮЁЩЬЫЪ (руска ћирилица), XYWQ, или у 대한민국, све је непрозирно. Да бих се снашао у тој ситуацији, или ми треба превод, или ми треба траснкрипција, односно транслитерација. Еквивалентно Рус може гледати у наше "ђаче или џаче?", без транскрипције неће се снаћи.
-
Опет се шири расправа ван теме.
Да сажмемо: закључили смо да би требало Масачусетски или (ген.) Масачусетса, институт или, вероватно боље, универзитет те технолошки или за технологију.
Масачусетски технолошки универзитет. Ја мислим да је ово најпримеренији превод.
-
A ja mislim da se treba držati čvrstog tla i ostaviti naziv u izvornom pisanju.
-
A ja mislim da se treba držati čvrstog tla i ostaviti naziv u izvornom pisanju.
И jа мислим тако: изворно jе наjбоље jер просто не можеш да погрешиш, а и лако jе претражити интернет по том називу. да би нашао више информациjе.
-
Опет се шири расправа ван теме.
Да сажмемо: закључили смо да би требало Масачусетски или (ген.) Масачусетса, институт или, вероватно боље, универзитет те технолошки или за технологију.
Масачусетски технолошки универзитет. Ја мислим да је ово најпримеренији превод.
Da li deluje oksimoronično ako je neko završio antropologiju, istoriju, književnost ili politikologiju na tehnološkom univerzitetu? Reč "institut" je manje usmerena, a u krajnjoj liniji, ni oni sami nisu menjali naziv ni kad su se od izvorno tehničke institucije proširili na druge grane.
-
Прочитала сам целу тему, али нисам нашла закључак како би требало да гласи скраћеница за Масачусетски технолошки институт/универзитет?
Да ли је МИТ, па би датив био МИТ-у, или је, аналогно овоме (http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/2/%D0%A1%D0%B2%D0%B5%D1%82/1324878/%D0%91%D0%B8-%D0%91%D0%B8-%D0%A1%D0%B8%3A+%D0%A3%D0%BF%D0%BE%D1%82%D1%80%D0%B5%D0%B1%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%BE+%D1%85%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D1%98%D1%81%D0%BA%D0%BE+%D0%BE%D1%80%D1%83%D0%B6%D1%98%D0%B5.html), Ем-Ај-Ти, па би датив био Ем-Ај-Ти-ју, или је нешто треће? [cesh]
-
Drugari, dobila sam mejl sledeće sadržine:
From: Српски језички атеље <srpskijezickiatelje@gmail.com>
Date: 2015-05-20 8:53 GMT+02:00
Subject: Одговор на тему: Massachusetts Institute of Technology
Корисник Dacko је послао одговор на тему коју пратите.
Ali na temi nema poruka posle mog pitanja. Da li znate šta se desilo sa odgovorom? [cesh]
-
Greškom sam obrisao sve poruke od ponedeljka. :D Mislim i da je još neko bio odgovorio, možda Rancher. Kako god, ja bih ostavio verzalno МИТ, МИТ-у; drugačije mi deluje vrlo neobicno.
-
Greškom sam obrisao sve poruke od ponedeljka. :D Mislim i da je još neko bio odgovorio, možda Rancher. Kako god, ja bih ostavio verzalno МИТ, МИТ-у; drugačije mi deluje vrlo neobicno.
Ah, pa dobro onda, šta da se radi.[lol] I hvala za komentar!
-
Nestala poruka je glasila otprilike:
Prema stranom izgovoru pišemo samo neke skraćenice koje su se već ustalile u tom obliku (Bi-Bi-Si, Si-En-En) i to nije pravilo koje generalno važi za akronime stranog porekla, tako da bih pisala MIT, MIT-a, dok bi mi ova druga predložena verzija bila i neprepoznatljiva.
-
Nestala poruka je glasila otprilike:
Prema stranom izgovoru pišemo samo neke skraćenice koje su se već ustalile u tom obliku (Bi-Bi-Si, Si-En-En) i to nije pravilo koje generalno važi za akronime stranog porekla, tako da bih pisala MIT, MIT-a, dok bi mi ova druga predložena verzija bila i neprepoznatljiva.
Hvala puno, Dacko! [fsmile]