Iz sledećih razloga:
1. Ako počneš sa "Zalivom Hadson" i ako želiš da budeš dosledan, onda ti sleduje kompletna revizija svega živog u SRPSKOM: "Ostrva Kuk", "More Bafin", "Moreuz Bering", "Prolaz Magelan" itd. itd., te dakle želiš da se sve postojeće enciklopedije, atlasi i geografski udžbenici bace u smeće i naprave novi. To, slutim, neće ni u kakvoj varijanti dobiti nužnu većinu.
2. Ako počneš i STANEŠ sa "Zalivom Hadson" - tj. to proglasiš jedinstvenim slučajem koji nema reperkusija na ostale slične situacije - s pravom će te svi pitati šta je to tako posebno kod tog zaliva (u odnosu na druge geografske nazive), sem činjenice da je u nekom tamo rečniku nekog tamo lingviste napisano tako, a nije čak ni provereno da li je posredi greška ili previd.
3. Kanađani imaju pravo da uređuju svoj jezik kako oni nalaze za shodno, a mi uopšte nismo dužni da se na to obaziremo ukoliko smo dosad etabliranom normom SVOG jezika zadovoljni, čak i ako "imamo odgovarajući mehanizam". Da li očekuješ recipročnost? Da li očekuješ da Kanađani pohitaju i vrate ’s u "Tesla coil" SAMO zato što mi, govornici Teslinog maternjeg jezika, i dalje čvrsto insistiramo na tome da se tu mora koristiti prisvojni pridev? Nešto se, koliko mogu da primetim, i nisu pretrgli.
4. Primer "Stejns na Temzi" nesrećan je utoliko što nema veze s tekućim pitanjem. Sa stanovišta gramatike, ne bi ti imalo šta smetati ni u odluci da se ime glavnog grada Srbije promeni u "Beograd na Dunavu i Savi". Moglo bi ti smetati isključivo na ličnom planu, skopčanom s ukusom i navikama. U primeru kojim se OVDE pak bavimo problem je gramatički, jer se eliminiše prisvojni pridev koji tu, po srpskoj implicitnoj normi, i dalje mora stajati.